Odnos sa djevojkom i neobična misli – molim Vašu pomoć

Pozdrav
Imam mali proglem vecinom sam pod stresom
I upustio sam se u jedan odnos sa curom
Na ime ta cura je imala prije mene decka i naravno bilo je sta je bilo
Taj decko je prosljedio njene slike i sad je ta cura jako lose
A ja se pravim da mi je dobro i neznam dali zelim biti uopce sa njom
Na pocetku mi je ona to rekla i nije mi smetalo ali sada kad je sve izaslo na vifjelo meni to smeta
Ne znam ni sam dali mogu to preci ali je proglem sto je ta cura pree dobra i nije kriva zato
Samo je bila sa kretenom
Proglem koji se javljs meni je
Npr kad imam spolne odnose te slike mi prolaze kroz glavu zna se nekad desit da i ne zavrsim odnos do kraja
Drugo non stop mi se motaju po glavi te slike i ako ih nisam vidio niti zelim
I non stop je ispitujem
Kako je bilo
Jel sam ja bolji
Koliko je imala odnos sa njim
Kolikoo je trajalo
Koja mu je duzina
Jel stenjala
Jel svrsio tu i tu
Jel vako jel nako
I non stop me to proganja i ubija
Proglem je sto ona i sam znam nije to zasuzila i ona je sada jako lose
A ja sam kao tu i dalje se mucim
Zanima me kako da izbacim te gluposti iz glave i kako da ne mislim o tome
Jer se vidim sa njom jako daleko u budcnosti i kako da prekrenem misli
I kad postavim sebi u glavi da je necu pitat budem jako lose i sve dok je ne pitam i dok mi ne ksze ja budem lose i onda mi opet sve to ide prema mislima
Hvala i LP

21.6.2024

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

ja bih preporučila da se uključite u psihoterapiju kako biste proradili ovu situaciju, ali i bolje razumjeli razloge zbog kojih na ovaj način reagirate.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Puno emocija u kratko vrijeme – što mi je činiti?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]