Osjećaj uznemirenosti i nervoze

Osjećaj uznemirenosti i nervoze, česta briga, osjećaji drhtavosti i trešnje, napetost mišića, nemir, brzo umaranje, pomanjkanje daha, brzi otkucaji srca, znojenje, osjećaj dehidracije, vrtoglavica, mučnina, proljev, napadi vrućine i hladnoće, problem gutanja, plašljivost, nesanica, lako živciranje, zabrinutost, česte misli o opasnosti a najvise me od toga muči znoj po cijelom tijelu pa me zanima da li imate kakav proizvod.

23.12.2015

Odgovara

Belupo liječnik

Tjeskoba i razliciti strahovi znak su anksioznih poremecaja. To se najčešće odnosi na brigu, stres i nervozu koju osjećajamo u svakodnevnom životu. U manjoj mjeri, tjeskoba može biti velika prednost – može nas držati spremnima, što vodi k boljem nastupu i optimalnom učenju. Kada stručnjaci za duševno zdravlje govore o tjeskobi, onda se to najčešće odnosi na patološku tjeskobu, koja ima negativan učinak na čovjeka, te stvara iscrpljujuće misaone, emocionalne i tjelesne simptome. Patološka tjeskoba jedan je od najneugodnijih osjećaja koje čovjek može iskusiti.

Tjeskoba i strah skoro su jednaki, te se manifestiraju na gotovo isti način. Glavna razlika je u tome što je strah racionalan odgovor na stvarnu opasnost, dok je tjeskoba iracionalan odgovor na umišljenu opasnost. Strah je osjećaj koji upozorava tijelo na situacije potencijalno opasne po život, te priprema um i tijelo, pokrećući mehanizam borbe, bijega ili “zamrzavanja stanja”. U stvarnom, po život opasnom događaju, strah se očituje kao mehanizam za preživljavanje, koji bi vam mogao pomoći da spasite život.

Patološka je tjeskoba iracionalan odgovor na umišljenu, po život opasnu situaciju. U današnjem svijetu, ljudi su rijetko suočeni s takvim opasnim situacijama, ali ipak smo uplašeni i tjeskobni. Bojimo se odbacivanja, izlaganja događajima, napuštanja, gubitka, povrijeđenosti, osjećaja da nas drugi osuđuju, neuspjeha, a čak i uspjeha. Ove situacije nisu nužno opasne po ljudski život, ali ipak stvaraju isti misaoni, emocionalni i tjelesni učinak koji vodi do stresa, neugode, te nemogućnosti da damo najbolje od sebe.

Kada strahovi i tjeskobe počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada ometaju obiteljski, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim poremećajima. Psihološki simptomi anksioznosti su pretjerana plašljivost i strepnja, osjećaj unutrašnje napetosti ili nemira, oslabljena koncentracija, razdražljivost, pojačana osjetljivost na buku, smetnje spavanja (teško usnivanje, često budjenje tijekom noći, ružni snovi), oslabljena memorija, često zbog oslabljene pažnje i koncentracije. Tjelesni simptomi anksioznosti su lupanje ili preskakanje srca, osjećaj nedostatka zraka ili otežanog disanja, osjećaj stegnutosti u prsima, suhoća usta, poteskoće pri gutanju, nelagoda u trbuhu, nadutost, učestalo mokrenje, oslabljena seksualna zelja, šum u ušima, osjećaj osamućenosti, trnci u nogama i rukama, drhtanje ruku.

Simptomi anksioznosti pojavljuju se u skupini poremećaja koje nazivamo anksioznim poremećajima, među koje spada i generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj i drugi. Glavno je obilježje generaliziranog anksioznog poremećaja pretjerana anksioznost (tjeskoba) i zabrinutost (strahovanja, bojažljiva iščekivanja) koja se javljaju većinu dana najmanje 6 mjeseci u vezi s raznim događajima i aktivnostima. Osobe teško mogu kontrolirati zabrinutost. Uz anksioznost i brigu javlja se i nemir, brzo umaranje, otežano koncentriranje, razdražljivost, napetost u mišićima, poremećeno spavanje. Intenzitet, trajanje, učestalost anksioznosti i zabrinutosti pretjerani su obzirom na aktualnu situaciju. Odrasle osobe s ovim poremećajem često brinu o svakodnevnom zžvotu, o odgovornostima na radnom mjestu, financijama, zdravlju obitelji, nesrećama koje se mogu dogoditi djeci. Neodređeni strah potpuno preplavljuje oboljele i čini ih potpuno paraliziranim, bespomoćnim i nesigurnim.

Ako patite od tjeskobe i teško vam je nositi se s time, konzultirajte se s liječnikom ili stručnjakom za duševno zdravlje za daljnje savjete. Vaš obiteljski liječnik će Vam dati dobar savjet i po procjeni predložiti razgovor s psihologom ili psihijatrom. 

Stručnjaci za psihološko zdravlje liječe patološku anksioznost koristeći više različitih tehnika, kao što su: kognitivna rekonstrukcija, treniranje opuštanja, odvlačenje pozornosti i sl.
U mnogim slučajevima, lijekovi su iznimno uspješni u smanjenju simptoma. Anksiozni poremećaji općenito, najbolje se liječe kombinacijom medikamenata i psihoterapije. Najčešće se primjenjuju lijekovi (antidepresivi) iz skupine inhibitora ponovne pohrane serotonina (paroksetin, sertralin……) i u početku liječenja benzodiazepini (diazepam, lorazepam, oksazepam, alprazolam….).

Belupo osobitu pozornost pridaje praćenju trendova u liječenju na ovom području i u svom portfelju ima niz provjerenih i djelotvornih lijekova.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika