Osjećam bolove u prsima i laganu knedlu u grlu.

Osjećam bolove u prsima i laganu knedlu u grlu.Što bi bilo dobro trošiti od lijekova?

23.12.2015

Odgovara

Belupo liječnik

 

Simptomi anksioznosti pojavljuju se u skupini poremećaja koje nazivamo anksioznim poremećajima, a karakteristično je da osobe teško mogu kontrolirati zabrinutost. Uz anksioznost i brigu javlja se i nemir, brzo umaranje, otežano koncentriranje, razdražljivost, napetost u mišićima, poremećeno spavanje. Intenzitet, trajanje, učestalost anksioznosti i zabrinutosti pretjerani su obzirom na aktualnu situaciju. Odrasle osobe s ovim poremećajem često brinu o svakodnevnom životu, o odgovornostima na radnom mjestu, financijama, zdravlju obitelji, nesrećama koje se mogu dogoditi djeci. Neodređeni strah potpuno preplavljuje oboljele i čini ih potpuno paraliziranim, bespomoćnim i nesigurnim.

Kada strahovi i tjeskobe počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada ometaju obiteljski, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim poremećajima. Psihološki simptomi anksioznosti su pretjerana plašljivost i strepnja, osjećaj unutrašnje napetosti ili nemira, oslabljena koncentracija, razdražljivost, pojačana osjetljivost na buku, smetnje spavanja (teško usnivanje, često budjenje tijekom noći, ružni snovi), oslabljena memorija, često zbog oslabljene pažnje i koncentracije. Tjelesni simptomi anksioznosti su lupanje ili preskakanje srca, osjećaj nedostatka zraka ili otežanog disanja, osjećaj stegnutosti u prsima, suhoća usta, poteskoće pri gutanju, nelagoda u trbuhu, nadutost, učestalo mokrenje, oslabljena seksualna zelja, šum u ušima, osjećaj osamućenosti, trnci u nogama i rukama, drhtanje ruku.

Ako patite od tjeskobe i teško vam je nositi se s time, konzultirajte se s liječnikom ili stručnjakom za duševno zdravlje za daljnje savjete. Vaš obiteljski liječnik će Vam dati dobar savjet i po procjeni predložiti razgovor s psihologom ili psihijatrom. 
Stručnjaci za psihološko zdravlje liječe patološku anksioznost koristeći više različitih tehnika, kao što su: kognitivna rekonstrukcija, treniranje opuštanja, odvlačenje pozornosti i sl.

U mnogim slučajevima, lijekovi su iznimno uspješni u smanjenju simptoma. Anksiozni poremećaji općenito, najbolje se liječe kombinacijom medikamenata i psihoterapije. Najčešće se primjenjuju lijekovi (antidepresivi) iz skupine inhibitora ponovne pohrane serotonina (paroksetin, sertralin……) i u početku liječenja benzodiazepini (diazepam, lorazepam, oksazepam, alprazolam….).
Belupo osobitu pozornost pridaje praćenju trendova u liječenju na ovom području i u svom portfelju ima niz provjerenih i djelotvornih lijekova.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Ako imam ove dijagnoze, trebam li promijeniti terapiju?

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Granični poremećaj u obitelji – molim savjet