Osjećam bolove u prsima i laganu knedlu u grlu.

Osjećam bolove u prsima i laganu knedlu u grlu.Što bi bilo dobro trošiti od lijekova?

23.12.2015

Odgovara

Belupo liječnik

 

Simptomi anksioznosti pojavljuju se u skupini poremećaja koje nazivamo anksioznim poremećajima, a karakteristično je da osobe teško mogu kontrolirati zabrinutost. Uz anksioznost i brigu javlja se i nemir, brzo umaranje, otežano koncentriranje, razdražljivost, napetost u mišićima, poremećeno spavanje. Intenzitet, trajanje, učestalost anksioznosti i zabrinutosti pretjerani su obzirom na aktualnu situaciju. Odrasle osobe s ovim poremećajem često brinu o svakodnevnom životu, o odgovornostima na radnom mjestu, financijama, zdravlju obitelji, nesrećama koje se mogu dogoditi djeci. Neodređeni strah potpuno preplavljuje oboljele i čini ih potpuno paraliziranim, bespomoćnim i nesigurnim.

Kada strahovi i tjeskobe počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada ometaju obiteljski, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim poremećajima. Psihološki simptomi anksioznosti su pretjerana plašljivost i strepnja, osjećaj unutrašnje napetosti ili nemira, oslabljena koncentracija, razdražljivost, pojačana osjetljivost na buku, smetnje spavanja (teško usnivanje, često budjenje tijekom noći, ružni snovi), oslabljena memorija, često zbog oslabljene pažnje i koncentracije. Tjelesni simptomi anksioznosti su lupanje ili preskakanje srca, osjećaj nedostatka zraka ili otežanog disanja, osjećaj stegnutosti u prsima, suhoća usta, poteskoće pri gutanju, nelagoda u trbuhu, nadutost, učestalo mokrenje, oslabljena seksualna zelja, šum u ušima, osjećaj osamućenosti, trnci u nogama i rukama, drhtanje ruku.

Ako patite od tjeskobe i teško vam je nositi se s time, konzultirajte se s liječnikom ili stručnjakom za duševno zdravlje za daljnje savjete. Vaš obiteljski liječnik će Vam dati dobar savjet i po procjeni predložiti razgovor s psihologom ili psihijatrom. 
Stručnjaci za psihološko zdravlje liječe patološku anksioznost koristeći više različitih tehnika, kao što su: kognitivna rekonstrukcija, treniranje opuštanja, odvlačenje pozornosti i sl.

U mnogim slučajevima, lijekovi su iznimno uspješni u smanjenju simptoma. Anksiozni poremećaji općenito, najbolje se liječe kombinacijom medikamenata i psihoterapije. Najčešće se primjenjuju lijekovi (antidepresivi) iz skupine inhibitora ponovne pohrane serotonina (paroksetin, sertralin……) i u početku liječenja benzodiazepini (diazepam, lorazepam, oksazepam, alprazolam….).
Belupo osobitu pozornost pridaje praćenju trendova u liječenju na ovom području i u svom portfelju ima niz provjerenih i djelotvornih lijekova.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]