Radi li se tu o anksioznom poremećaju i treba li to tretirati lijekovima?

Pozdrav, imam 23 godine. Žensko sam, udata sam, imam urednu porodicnu anamnezu, osim djeda koji je bolovao od demencije i Alzhajmer. Imam fin i skladan brak te zivot i nemam se na sta pozaliti da mi izaziva napetost.
Moj problem je sto u proteklih mjesec dana sam imala promjene na poslu, selidbu, kupovinu kuce, te neke blaze zdravstvene probleme itd. Primijetila sam da mi to u podsvijesti stvara stres ali nije mi uticalo na normalne aktivnosti..medjutim moj problem je kada imam visak slobodnog vremena (u ovom slucaju sam na nekom prinudnom placenom odmoru) i ako sam odmorna fizicki i psihicki (jer trenutno sve obaveze se desavaju mimo mene) upadam u neki vid razmisljanja o potpuno nebitnim stvarima, preispitivanju zdravlja itd sto na kraju dovede do rekla bih “napada panike” koji se ogleda u grcenju tijela uznemirenosti, mucnine, kao da cu izgubiti razum, da se ne mogu nositi sa neprirodnim osjecajem koji mi prolazi tijelom. To sam kao mala jos imala pred polazak u skolu, na neki bitni test, odlazak doktoru itd. To se smirilo i mozda je proslo 10ak godina da nisam nista slicno osjetila. Desavale su se obaveze i promjene zivotne ali nisam imala tog slobodnog vremena da o tome razmisljam.
Pitam se radi li se tu o anksioznom poremecaju i treba li to tretirati lijekovima?
Jos bih dodala da samu sebe lahko smirim, objasnim u glavi kako stvari stoje i trudim se sto vise ne misliti na to, te mi dosta pomaze ako obavljam neke poslove i ako sam u drustvu te ako mi je dan ispunjen. Problem je kad izadjem iz rutine kao sad zbog posla a prethodni stres se nakupio te slobodno vrijeme mi daje mogucnost da previse o tome mislim. Inace sam neko ko svaki problem i sitnicu sto puta preturi po glavi i dajem svemu na znacaju pa mozda i ovom “problemu”.
Jedino se plasim i to mi ne da da krenem dalje, sto je neprijatan osjecaj tog napada koji bude i strah me da se ne ponovi i to mi stvara nervozu u zelucu koje se teze rjesavam osim ponavljam ako sam necim zaokupirana. To kada se i prije javljalo potraje nekoliko dana otprilike 10ak do 15 i vec druge obaveze polahko izbrisu to iz glave. Strucnu pomoc nisam trazila nadajuci se da ce postepeno proci kao i do sad.
Je li po vama ovo velik problem, sta savjetujete? Hvala.

12.6.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

za sada bih preporučila psihoterapijsko liječenje kako biste pronašli bolji način nošenja sa svojim mislima i stresom. Ako bi se stanje pogoršavalo, onda će možda biti potreban i psihijatrijski pregled.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]