Pitanje – terapija

Poštovani!
Suprug mi je u petom mjesecu pokušao suicid popivši ogromnu količinu tableta, radi teške situacije u svezi stanovanja što ekonomske što filsncijske.
Nakon liječenja u psihijatrijskoj ustanovi dolazi kući i ponovno dolazi do pogoršanja, ovaj put pokušaj suicida sa nožem sa kojim je pokušao prerezati žilu na ruci.
Iza toga liječe mjesec dana na Kb te pušten uz terapiju 1.10.2022.
Ispočetka činilo se dobro, ali opet ima fobične jutarnje napadaje i ne želi vani.
Nema osjećaja, kao da je zombiran, ne gleda tv, ne želi se kupati, ponekad ne želi ni jesti odbijajući hranu uz obrazloženje da će tako prije otići tj. umrijeti.
Većinom spava, ništa ne radi, osmijeha nema, zanimacije za nešto ništa. Totalno drugi čovjek.
Od lijekova je dobio
Normabel 3×10 mg
Zyprexu od 5mg jutro i navečer
Brintalex od 10 mg jutro
hrvatski branitelj sa dijagnozom F33. 2
F62.0
Ca prostate koji sada se ne dira dok se psiha ne dovede u red.
Tumor je i dalje na prostati i nije alarmantno.
Sama se borim sa njim ali ne vidim pomaka, naprotiv ne vidim kraja.
Vidim osobu koja gubi osjećaje, mene više ne doživljava, a panika i socijalizacija sa vanjskim svijetom ništa.
Ova najnovija terapija je od devetog mjeseca i stojimo na mjestu.
Nekada je to bio čovjek pun života, pun priče, rada, sada imam biljku.
Da li su problem lijekovi?
Da li je ovo zauvijek?
Diskovno sam preplašena jer bolje mi je izgleda nakon pokušaja suicida prvi puta dok nije bio na lijekovima, bio je još uvijek on, a sada čovjek da ga opišem da padnem mrtva on se ne bi pomakao.
Nešto strašno.
Molim Vas savjet i veliko hvala.

14.3.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

kao što uvijek navodim, ovim putem nije moguće komentirati farmakoterapiju niti davati savjete vezane uz nju. Svakako bih preporučila redovno psihijatrijsko liječenje koje osim lijekova uključuje psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]