Promjene raspolozenja

Postovani,

Imam 17 godina i primjetila sam da vec duze vrijeme (otprilike godinu dana i vise) imam problema s promjenama raspolozenja i osjecaja u nekakvim epizodama i periodima koji znaju trajati tjedan do dva dana. Postala sam osjetljivija i iritabilnija, lako se zivciram i znam biti odbojna pogotovo prema roditeljima. Izgubila sam motivacije i volju za sve svoje hobije, sve sto me zanimalo me vise ne zanima. Osjetim konstantan umor, a ne mogu normalno spavati jer se budim otprilike 5 puta u noci i idem spavati poprilicno kasno jer prije ne mogu zaspati. Primjetila sam da me stalno prati osjecaj praznoce odnosno stanje u kojem ne znam kako se osjecam – nisam ni sretna, ni tuzna, ni ljuta ni ista drugo. Stalno razmisljam o svemu a kao da nisam razmisljala o icemu. Imam jako vividne intruzivne misli koje obuhvacaju ili ubijanje drugih osoba ili suicid. Prije sam bila sklona samoozljedivanju, no prestala sam. Znam se osjecati suicidalno i razmisljati o pojmu smrti (to u stresnim situacijama kada mislim da necu moci proci sav taj stres). Znam se osjecati izgubljeno i brzo zaboravljam stvari. Nekada si zaboravim napraviti jest, a nekada zaboravim sto sam radila prije dva dana ili dan prije. Lose se koncentriram, a nekada otplutam u mislima i disociram se bez da sam svjesna toga. Kada takav period prode, dode period di se osjecam zivlje. Imam volje izlaziti van, druziti se s ljudima, vise pricam sa svima i vise se druzim s roditeljima. Cak pokusam ponovno uhvatiti se svojih hobija, no brzo odustanem. Inace sam i dosta tjeskobna i stres me zna jako obuzeti (znam se trest, preznojavat, pocne mi se vrtit, povraca mi se, itd..). Sto se tice odnosa s ljudima i prijateljima, imam strah da cu ostat bez svih osoba u svom zivotu i da ce me svi ostavit, a kada neke osobe odu iz mog zivota ne osjecam nikakvu griznju savjesti i zamrzim te osobe kao da mi nikada nista nisu predstavljale u zivotu (imala sam takve slucaje nedavno). Cesto preispitujem sebe, znam se osjecati jako lose jer sam jako malo produktivna, a opet se ne mogu pokrenuti. Ima jos mnogo stvari za nadodati, ali necu ici previse u detalje.
Moji roditelji su primjetili neke od ovih stvari, ali nismo nista poduzeli. Takoder, ovakvi periodi nemaju veze s PMS-om jer se ta razdoblja ne podudaraju.
Trenutno sam u periodu gdje se osjecam umorno, prazno i nemotivirano.
Ne znam sto uciniti. Moji roditelji ne podrzavaju psihijatriju, a sami vide da se ne osjecam dobro.
Zanima me asociraju li vas svi ovi simptomi na neko odredeno mentalno stanje ili poremecaj? Ako da, na koje? Imate li kakve savjete za dalje?
Hvala vam na vasem vremenu.

25.1.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,
moja bi preporuka bila uključivanje u psihoterapiju. Sada i jest pravo vrijeme za započeti rad na sebi jer tako zaista možete promijeniti puno toga što Vas tišti. Vrlo ste mladi pa stoga još uvijek ne ulazimo u konačne dijagnoze. Moglo bi se raditi o smetnjama iz domene emocionalne nestabilnosti. Psihoterapija može pomoći umjesto da se mučite sa smetnjama koje imate.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?