Promjene raspolozenja

Postovani,

Imam 17 godina i primjetila sam da vec duze vrijeme (otprilike godinu dana i vise) imam problema s promjenama raspolozenja i osjecaja u nekakvim epizodama i periodima koji znaju trajati tjedan do dva dana. Postala sam osjetljivija i iritabilnija, lako se zivciram i znam biti odbojna pogotovo prema roditeljima. Izgubila sam motivacije i volju za sve svoje hobije, sve sto me zanimalo me vise ne zanima. Osjetim konstantan umor, a ne mogu normalno spavati jer se budim otprilike 5 puta u noci i idem spavati poprilicno kasno jer prije ne mogu zaspati. Primjetila sam da me stalno prati osjecaj praznoce odnosno stanje u kojem ne znam kako se osjecam – nisam ni sretna, ni tuzna, ni ljuta ni ista drugo. Stalno razmisljam o svemu a kao da nisam razmisljala o icemu. Imam jako vividne intruzivne misli koje obuhvacaju ili ubijanje drugih osoba ili suicid. Prije sam bila sklona samoozljedivanju, no prestala sam. Znam se osjecati suicidalno i razmisljati o pojmu smrti (to u stresnim situacijama kada mislim da necu moci proci sav taj stres). Znam se osjecati izgubljeno i brzo zaboravljam stvari. Nekada si zaboravim napraviti jest, a nekada zaboravim sto sam radila prije dva dana ili dan prije. Lose se koncentriram, a nekada otplutam u mislima i disociram se bez da sam svjesna toga. Kada takav period prode, dode period di se osjecam zivlje. Imam volje izlaziti van, druziti se s ljudima, vise pricam sa svima i vise se druzim s roditeljima. Cak pokusam ponovno uhvatiti se svojih hobija, no brzo odustanem. Inace sam i dosta tjeskobna i stres me zna jako obuzeti (znam se trest, preznojavat, pocne mi se vrtit, povraca mi se, itd..). Sto se tice odnosa s ljudima i prijateljima, imam strah da cu ostat bez svih osoba u svom zivotu i da ce me svi ostavit, a kada neke osobe odu iz mog zivota ne osjecam nikakvu griznju savjesti i zamrzim te osobe kao da mi nikada nista nisu predstavljale u zivotu (imala sam takve slucaje nedavno). Cesto preispitujem sebe, znam se osjecati jako lose jer sam jako malo produktivna, a opet se ne mogu pokrenuti. Ima jos mnogo stvari za nadodati, ali necu ici previse u detalje.
Moji roditelji su primjetili neke od ovih stvari, ali nismo nista poduzeli. Takoder, ovakvi periodi nemaju veze s PMS-om jer se ta razdoblja ne podudaraju.
Trenutno sam u periodu gdje se osjecam umorno, prazno i nemotivirano.
Ne znam sto uciniti. Moji roditelji ne podrzavaju psihijatriju, a sami vide da se ne osjecam dobro.
Zanima me asociraju li vas svi ovi simptomi na neko odredeno mentalno stanje ili poremecaj? Ako da, na koje? Imate li kakve savjete za dalje?
Hvala vam na vasem vremenu.

25.1.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,
moja bi preporuka bila uključivanje u psihoterapiju. Sada i jest pravo vrijeme za započeti rad na sebi jer tako zaista možete promijeniti puno toga što Vas tišti. Vrlo ste mladi pa stoga još uvijek ne ulazimo u konačne dijagnoze. Moglo bi se raditi o smetnjama iz domene emocionalne nestabilnosti. Psihoterapija može pomoći umjesto da se mučite sa smetnjama koje imate.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Operacija i tupa bol – kako se nositi s time?

Bipolarni afektivni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihoterapija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Depresija

Depresija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Za žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute O rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]