Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled.

Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini).

Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao preokupacija s “jednim ili više uočenih nedostataka u fizičkom izgledu koji nisu vidljivi ili se drugima čine neznatnima”. Dr. Gkini navodi kako se ovaj poremećaj može razviti i kao komorbiditet dermatoloških poremećaja koji su ipak vidljivi. Glavni je problem u tome što nedostaci koje nastoje riješiti obično proizlaze iz iskrivljene percepcije.

Ovaj poremećaj često je povezan s opsesivno-kompulzivnim poremećajem učestalošću u smislu da pacijenti iskazuju ponavljajuća ponašanja povezana s njihovom preokupacijom, poput intenzivnog dotjerivanja, čestih provjeravanja u ogledalu ili poteškoća u fokusiranju na teme koje nisu povezane s vlastitim izgledom.

Kvaliteta dosadašnjih istraživanja smatra se “niskom do vrlo niskom”, moguće zbog toga što je psihodermatologija tek nedavno postala predmet većeg istraživačkog interesa.

17 članova Europskog društva za dermatologiju i psihijatriju donijelo je neke zaključke među kojima se navodi kako smjernice podupiru jedinstveni probir na tjelesni dismorfni poremećaj kod svih pacijenata prije započinjanja kozmetičkih zahvata. Preporučuje se korištenje upitnika za početnu procjenu o identificiranju depresije, anksioznosti i iskrivljenih percepcija, a preporučeno je i rutinsko ispitivanje o prisustvu suicidalnih ideja jer ranija istraživanja navode kako su prisutna kod čak i do 80% pojedinaca s tjelesnim dismorfnim poremećajem.

Cilj probira je utvrditi da je dermatološki problem, a ne temeljni psihijatrijski poremećaj ono što ih pokreće u potrazi za olakšanjem. Rizik primjene dermatoloških intervencija nije samo u tome što očekivanja nisu ispunjena, već pacijentova percepcija neuspjele intervencije što ponekad može dovesti do pogoršanja.

Iz navedenih razloga preporučena je suradnja s psihijatrima, a kao metoda liječenja ističu se psihoterapija u kombinaciji s inhibitorima ponovne pohrane serotonina u relativno visokim dozama.

Katharine A. Phillips, dr.med, profesorica psihijatrije na Weill Cornell Medicine, New York, koja se bavi ovim poremećajima upozorava kako zbog normalne brige za izgled dermatolozima može promaknuti ovaj poremećaj. Da bi se ovaj poremećaj dijagnosticirao, preokupacija nepostojećim ili blagim nedostatkom u izgledu mora uzrokovati klinički značajnu patnju ili narušeno funkcioniranja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Dermatitis

Flekice na leđima i grudima

Cornu cutaneum

Cornu cutaneum – kožni rog

Iako je naziv kožnog roga pomalo neobičan radi se o jednoj promjeni na koži koja je dosta česta. Zaista izgleda poput malenog roga pa je tako prema opisu i nazvana, jer raste iznad razine kože i može se napipati i uočiti. Najčešće nastane na koži koja je tijekom života bila jako izložena sunčevim zrakama i […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Crvene točkice

Što je uzrok crvenim točkicama na koži nogu?

Dermatolog

Ozljede noktiju

Jedne od čestih ozljeda na tijelu baš su ozljede noktiju. Ako su nastale u djetinjstvu, na njih smo s vremenom i zaboravili, ali bez obzira na to mogu ostaviti trajne posljedice u korijenu. Nokti mogu biti na različite načine promijenjeni, ali ako se radi o estetskom nedostatku to je razlog odlaska kod dermatologa. Osim vidljivih […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]