Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 1. dio

Zbog ogromnih psihickih stresova na poslu imao sam srcani napad a u kracem razdoblju i drugi.Angina pektoris..Kad sam dosao iz bolnice i vec se oporavio poceli su problemi sa ; gubitkom radnog mjesta, depresijom, strahovima..Ljecenje kod psihijatra je dalo poboljsanje no sad vidim da je tada ipak previdio moje pocetne simptome epilepsije. O tome sam mu govorio tj. o mojem pogledu u prazno i gubljenjem..koje sam ja nazvao “black out” . Bilo je kao da padam u dubinu i gubim se.. Nedavno sam imao prvi tezi napad epilepsije ; pad na pod, bez svijesti,nekontrolirano mokrenje..no bez grceva i pjene na ustima…Bio sam u KB Dubrava a sada sam u Vinogradskoj. Kod mene su ustanovili epilepsiju, bipolarni sindrom.. Uzimam vec 4 – 5 mj. Depakin 500, Lamal 75, Lodoz i Aspirin Protekt . Bolje mi je i nadam se da ce mi specijalista smanjiti doze ili dati nesto drugo od ljekova jer u zadnje vrijeme imam svrbez glave i nogu.. To je moja prica.. Hvala Vam mnogo na Vasem interesantnom pisanju u ” Zdravo budi ” i informacijama koje su mi od ogromne pomoci da doznam vise o mojim zdrastvenim tegobama. Lijepi pozdrav .

8.6.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani, hvala Vama što ste podijelili svoju priču. Posebno mi je drago da ste bolje. Konzultirajte se u vezi terapije jer je svrbež moguća nuspojava terapije. Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?