Sin (dr sc 40 god) koji ne želi raditi,a nakon svake faze školovanja

Poštovana dr. sc Tihana Jendričko,
Lijepo molim za pomoć..
Moj mlađi sin (dr.sc)40 god nakon raskida s partnericom s kojom ima sina od 7god i kojeg uredno viđa kod nas, ( 7 god je,do nedavno, plaćao kredit za stan u kojem su žena i sin), nakon neuspjeha na natječaju na EU projektu (V.2015.) isteka ugovora o radu (IV.2016.) doživio je slom.. Dg, anksioznost, neprilagodba ponašanja.. Godinu dana je na burzi, dobivao je oko 2000 kn..ovih dana i taj status prestaje. Ostaje bez kune. ALI ON NE ŽELI RADITI! Nije u stanju,boji se..ne znamo zašto. On kaže da radi jer piše?! To je rad. Stvarno je u god. dana napisao 500 str. emocionalnog romana?! o tome da ne postoji empatija, samo ljubav..ali i optužuje.. jer su ga istjerali od svuda gdje je bio.Sam je rekao mentoru da ne brine o njemu jer on će pisati. On to ne priznaje. Tvrdi da su ga svi istjerali.Bio je pažljiv, pametan, šarmantan,inteligentan! Sada nema prijatelja, kolega, ne želi liječniku..Živi s nama roditeljima. Mi smo u penziji..
Izgleda kao da mu je svejedno, žena plaća sina, a njega to ne dira.
Kako da se postavimo, što učiniti, o čemu je riječ?! Da li je moguće doći k Vama u privatnom aranžmanu?
Puno hvala,
Zabrinuta mama

6.5.2017

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

svakako bih preporučila da sin porazgovara sa stručnom osobom, da se pomakne iz te “zaglavljene” pozicije, možete i vi to tražiti od njega (da otiđe na pregled). Moguće je doći na pregled kod mene. 

 

Srdačan pozdrav!

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]