Skola,stres

Postovanje,imam 17 godina,185 cm i 76 kg ja mislim da je to dobro,vjezbam svaki drugi dan…
Moj problem je skola i stres od skole jer idem na 2 popravna i ima dosta toga za rjesit,nazalost imo sam neka natjecanja neki profesori nisu prihvatili najbolje moje izostanke….
Uglavnom zadnjih 2 mj sam imo ankciozne smetnje(ako sam dobro napiso),znaci bio sam kuci ucio dosta i nisam izlazio van i od puno vremena sam poceo zamisljat da mi se vrti,da mi puls nije dobar,da propadam i to sam nakon 2 tjedna sam sa sobom rjesio i stvarno vise nista od toga nemam,jedino nekad u stvarim trenutcima sad od vrucine se malo uspanicim pa mi bude malo losije al to je 5-10min nije kao prije po 30-40min al kroz cijeli dan,sada samo jednom,inace kazem treniram i normalno zivim,samo opet nekad mi se jave ti mali ankciozni napadaji al su jako kratki i ne stvore se od jednom nego dodu jednostavno kad mi stvarno bude malo lose ako nesto ne pojedem naprimjer i onda mi bude lose al ja si umislim da je to nesto gore….i na kraju moje pitanje je jeli ankcioznost stetna po zdravlje?
Jedan moj trener mi je reko da mi nemoze nista biti ali samo da mogu izgubit kvalitetu zivota naprimjer ako se previse ubijam s tim pa naprijem necu vise izlazit van,necu pit ponekad itd…pa me cisto i iskreno zanima neko profesionalno misljenje o svemu tome i sta ako se nastave ti panicni napadaji ali kazem 1 u tjedan dana nekad u 2 tjedna jer sam proso najgoru fazu i odlicno se osjecam i inace normalno zivim….nadam se da vam ne smeta ovoliko teksta ali moro sam jednostavno napisat da izade iz mene i da stvarno dobijete realnu sliku mog problema ako je uopce problem,hvala 🙂

12.6.2017

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani, 

složila bih se s time da anksioznost narušava kvalitetu života, a osim toga moguće ju je riješiti. Kada je blaža i uz pomoć psihoterapijskog suporta. Ako se smetnje nastave preporučam da uz pomoć psihoterapeuta poradite na rješavanju ovih tegoba. 

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]