Somatizacijski poremećaj – 2. dio

Meni je dijagnosticiran ovaj poremećaj, a nemam ni blizu simptome ovima, ustvari imam strah od gutanja, psihogenu disfgaiju, ali sam već donekle naučio “smotano gutati” i sporije jesti, a za svu hranu imam “svoj” način jedenja tako da sam već navikao na to i nemam ni fizičke ni psihičke posljedice kao plod toga u nekoj izražajnijoj mjeri. U odjeljenju za mentalno zdravlje mi kažu da je sada to stvar navike, a ne psihopatologije. Ova dijagnoza je kažu manje-više samo fiktivna i imam terapiju xanax 0.25 2X1, više kao preventiva nekih posljedica i ponekad odem kod psihologa na kognitivno-bihevioralni razgovor. Kakvo je vase viđenje situacije i kakve su šanse da u što skorije vrijeme normalno jedem bez dugotrajnjih obroka i malih zalogaja i dugih žvakanja do nivoa skoro pa kaše, radi čega teško jedem “žilave” stvari, npr. janjetinu s ražnja?

8.6.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani Adnane,  ovisi o tome koliko ste Vi spremni dalje se suočavati i raditi na tome da poboljšate svoje funkcioniranje (u ovom se slučaju to odnosi na probleme s hranom).  Poboljšanje je moguće, no potrebno je da i dalje postupno radite na tome. Kog-bih terapija je korisna u Vašem slučaju.  Srdačan pozdrav! 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Kako doći do psihijatrice