Strah od teskih bolesti

Pozdrav, djevojka sam od 22 godine. Zivjela sam normalno sve do prije 3 mjeseca, kada sam prvi puta zavrsila na hitnoj radi povisenog broja otkucaja srca (140) i ostalih problema koji su mi dosli skupa s time (grcenje misica, osjecaj knedle u grlu, strah od srcanog udara za koji sam bila uvjerena da imam). Nakon obavljenih pretraga (ekg, mjerenje tlaka, temperature) doktor mi je rekao da je to zbog stresa i dao mi je jedan normabel od 5mg. Od tog dana moj zivot je postao jedan veliki strah, reagiram na svaku promjenu na tijelu nakon cega opet pocinjem imati simptome kao kada sam zavrsila na hitnoj i kada sam to rekla doktorici opće prakse dala mi je normabel 2 mg da pijem po potrebi, sto i radim kada se osjecam tako. Cijeli da razmisljam koje bolesti bih mogla imati iako mislim da nije nista ozbiljno, no ne mogu to izbaciti iz glave i ne znam trebam li potraziti pomoc psihijatra jer mi radi toga pate ostale stvari koje su mi prije bile bitne u zivotu. Problem je sto ja stvarno osjecam da mi nije dobro, osjecam da mi misici podrhtavaju ponekad, stezanje u vratu i palcu lijeve ruke, slabost u koljenima, bolovi misica i osjecaj peckanja za koji stalno mislim da su vene. Obavila sam i pretrage za hormone stitanjce no oni su u redu. Molim vas savjet, bilo kakav dobro ce doci. Hvala

30.5.2017

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

smetnje koje opisujete očituju se kroz tjelesne simptome, a dio su anksioznosti. Normabel može pomoći u olakšanju tih simptoma, no samo kratkotrajno. Bolje bi bilo uključiti se u psihoterapiju ili eventualno ako će biti potrebno uvesti antidepresiv u terapiju koji će imati anksiolitično djelovanje. 

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]