Sumnjam na opsesivno – kompulzivni poremećaj, molim vas pomoć!

 

Prije koji tjedan sam vam se obratila radi sestre za koju sumnjamo da ima OKP. Ona nema one neke druge simptome moljenja, brojanja, nasilnih misli nego samo čišćenje 12 sati na dan i to traje 6 mjeseci. Ovaj tjedan će se javiti doktoru opće prakse da joj da uputnicu za psihijatra. Zanima me sljedeće – da li se radi teškog OKP-a može završiti na bolničkom liječenju? Dakle da li se zbog teškog OKP-a može ležati u psihijatrijskoj bolnici ili se samo posjećuje psihijatar radi terapije na dogovoren dan i sat?
Ako se ostane ležani na psijihatriji da li bolesna osoba može zatražiti da to ne sazna njena obitelj? Mi bi željele zatajiti od roditelja jer su oni i glavni uzrok tomu svemu jer su je izložili stresu pa je oboljela,a i izrugivali bi joj se i taj pritisak bi bio neizdrživ i još bi joj se pogoršavalo. Ionako nas cijeli život izlažu stresu. Dakle ako bi netko od obitelji trebao ići razgovarati s psihijatrom ako bi sestra ostala ležati u bolnici to mogla biti SAMO JA bez da rodtielji saznaju? Ja sam punoljetna osoba.

21.2.2022

Odgovara

Uredništvo

Poštovana,

više je čimbenika temeljem kojih se postavlja indikacija za bolničko liječenje, tako da bez pregleda nije moguće reći može li se sestra liječiti vanbolničkim putem. Ako je sestra punoljetna osoba i nema skrbnika, ona odlučuje tko će imati informacije o njezinom liječenju.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]