Sumnjam na opsesivno – kompulzivni poremećaj, molim vas pomoć!

 

Prije koji tjedan sam vam se obratila radi sestre za koju sumnjamo da ima OKP. Ona nema one neke druge simptome moljenja, brojanja, nasilnih misli nego samo čišćenje 12 sati na dan i to traje 6 mjeseci. Ovaj tjedan će se javiti doktoru opće prakse da joj da uputnicu za psihijatra. Zanima me sljedeće – da li se radi teškog OKP-a može završiti na bolničkom liječenju? Dakle da li se zbog teškog OKP-a može ležati u psihijatrijskoj bolnici ili se samo posjećuje psihijatar radi terapije na dogovoren dan i sat?
Ako se ostane ležani na psijihatriji da li bolesna osoba može zatražiti da to ne sazna njena obitelj? Mi bi željele zatajiti od roditelja jer su oni i glavni uzrok tomu svemu jer su je izložili stresu pa je oboljela,a i izrugivali bi joj se i taj pritisak bi bio neizdrživ i još bi joj se pogoršavalo. Ionako nas cijeli život izlažu stresu. Dakle ako bi netko od obitelji trebao ići razgovarati s psihijatrom ako bi sestra ostala ležati u bolnici to mogla biti SAMO JA bez da rodtielji saznaju? Ja sam punoljetna osoba.

21.2.2022

Odgovara

Uredništvo

Poštovana,

više je čimbenika temeljem kojih se postavlja indikacija za bolničko liječenje, tako da bez pregleda nije moguće reći može li se sestra liječiti vanbolničkim putem. Ako je sestra punoljetna osoba i nema skrbnika, ona odlučuje tko će imati informacije o njezinom liječenju.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]