Stigma i mentalno zdravlje

Osobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i sa predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti našeg života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža.

Važan čimbenik u svemu navedenom ima stigma koja može dolaziti iz naše okoline i samo-stigma.

Stigma okoline uključuje reakciju opće javnosti prema osobama s mentalnim poremećajem. Samostigmatizacija je predrasuda koju osobe s mentalnim poremećajima imaju prema samima sebi.

Oba navedena tipa stigme može se promatrati kroz komponente: stereotipi, predrasude i diskriminacija. Stereotipi su osobito učinkovite strukture društvenih znanja koja su većina članova neke društvene grupe usvojila. Oni se smatraju „društvenim“ jer predstavljaju kolektivno prihvaćena mišljenja grupa skupina osoba. „Učinkoviti“ su jer ljudi brzo stvaraju dojmove i očekivanja o osobama koje pripadaju stereotipnoj grupi.

Postoje određene razlike između stigme javnosti i samo-stigme. Stigma javnosti povezana je uz doživljaj da su osobe s mentalnim poremećajima opasne, nekompetentne, slabog karaktera; izazivaju u drugima osjećaja ljutnje ili straha, ili se okolina prema njima odnosi izbjegavajuće, teško pronalaze posao i stanovanje, uskraćuju im pomoć.

Samo-stigma uključuje negativna vjerovanja o sebi (stereotipe), npr. da su nekompetentni ili slabog karaktera; prihvaćanje vjerovanja i iskazivanje negativnih reakcija poput niskog samopouzdanja i niske učinkovitosti (predrasude) ili ponašanje koje se javlja kao odgovor na predrasude – neuspješno traženje posla i rješavanje stambenog pitanja (diskriminacija).

Kod osoba s mentalnim poremećajima posljedično se može dogoditi da im je ponekad uskraćena pomoć ili da umjesto da ih se uputi u zdravstveni sustav ih se upućuje u druge službe zbog percepcije da su opasne ili problematične. Strah vodi izbjegavanju, npr. poslodavci ih izbjegavaju zaposliti. S druge strane, predrasude mogu dovesti i do samo-diskriminacije. Samo-stigma i strah da će ih drugi odbaciti mogu dovesti do toga da osobe s mentalnim poremećajima propuštaju životne prilike.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresivni poremećaj

Učestalost shizofrenije

Megan Brooks Prema epidemiološkim istraživanjima, oko 3.7 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima povijest nekog od poremećaja iz spektra shizofrenije – brojka koja je oko dva do tri puta veća nego što se ranije pretpostavljalo, a kako pokazuje prva studija koja je procjenjivala nacionalnu prevalenciju poremećaja iz spektra shizofrenije.   Ovaj je nalaz od „osobite […]

Antidepresivi

Probiotici kao dodatak antidepresivima u velikoj depresivnoj epizodi

Pilot studija koju je provela Viktoriya Nikolova, iz King’s College London, objavljena u JAMA Psychiatry 14.6.2023. (potom ih je prenio Medscape Medical News), navodi kako početno istraživanje bilo usmjereno na mogućnost poboljšanja zdravlja crijevnog trakta putem probiotika što bi moglo poslužiti kao novi put za osnaživanje mentalnog zdravlja i stabilizaciju raspoloženja. Suplementi probiotika kada se koriste […]

Anksioznost

Anksioznost, strah i halucinacije – što mi se događa?

Adolescencija

Mentalno zdravlje mladih – 1. dio

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni. Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod […]

Djeca

Kako pomoći djeci da pobijede strah nakon potresa?

Potres za djecu može biti traumatizirajući događaj u kojem mogu osjetiti strah od ozljede, gubitka doma, gubitka voljenih osoba, te strah od razdvajanja od roditelja. I odrasli se teško nose s gubitkom sigurnosti uslijed potresa. Naš dom kojega često uzimamo ‘zdravo za gotovo’ i kao sigurno utočište, pojavom potresa doveden je u pitanje. U svakom […]

Opsesivne misli

Opsesivne misli

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]