Sumnja na opsesivno – kompulzivni poremećaj

Poštovani!
Dobar dan!
Radi se o mojoj sestri. Ima 23 godine. Sumnjamo da ima OKP. Molim Vas da mi na kraju teksta odgovorite baš na svako pitanje. Sestra je opsjednuta s higijenom. Zadnjih par godina je bila malo opsjednuta higijenom, a zadnjih par mjeseci joj se dosta pogoršalo. Počelo joj se pogoršavati od lipnja, a posebno od rujna. Nema onih nekih misli/strahova/nasilnih slika koje prati OKP + nema strah od zaraze bakterijama/virusima/neke posljedične bolesti, dakle jedino ima problema sa higijenom. Sestra kaže da joj se ne gade kao bakterije nego samo nečistoća. Gade joj se tjelesne izlučevine. Za to sve su uglavnom krivi naši ukućani koji imaju loše higijenske navike. Oni poslije zahoda ne peru ruke ili se ne otuširaju ili brišu sa wc papirom od mokraće regal/pod ili peru i diraju hranu/posuđe s takvim neopranim rukama (čak i poslije velike nužde), a sestru to užasno smeta. Sestri se gadi dirati neki predmet koji su dirali oni jer smatra da se nečistoća s njihovih ruku/tijela raznosi po predmetima i onda po ostatku kuće. Sestra zna po 6,7 sati na dan (a prošli tjedan se joj pogoršalo na 10,11 sati na dan) prati i obavljati što treba da skine nečistoću. Mora svaki dan ribati kadu/wc/osobito slavinu i njene otvarače. Ona zahtijeva da kvake otvaramo laktovima, a ona ih otvara nogama. Smeta ju kada npr. ja tim zagađenim laktom (zagađen je od kvake koju ukućani diraju prljavim rukama) dodirnem npr. mobitel ili njenu kosu. Tada ona mobitel ili kosu mora detaljno prati i jako je ljuta. Poludi kada ju djed dira sa takvim rukama (a smrad ruku mu se osjeća na metre) po njenoj koži i tada mora dugo trljati kožu. Ona je do prije par mjeseci morala jako detaljno prati naočale. Smetala ju je svaka packa i morale su biti besprijekorne. Naočale je prala 1 h na dan, ali sada to više ne radi jer joj je to oduzimalo previše vremena. Zube i sada pere + plavi 30 ili 45 min na dan. Želi ih jako detaljno isprati da ne osjeti okus kaladonta. Njoj je i jako teško kada bi na kosi ostao i jedan mjehurić, tj. želi jako detaljno isplaviti kosu. Užasava ju neisprana pjena. Znala je po 1 h slagati rep (frizuru) jer je željela da je svaka vlas ispravno počešljana. Iako su za to sve krivi ukućani, sestra misli da oni to ne rade da bi ona opet morala dosta čistiti na dan, ali samo 3,4 sata na dan. Čišćenje naočala, dugo češljanje, dugo pranje zubi nemaju veze sa njima. Dakle smatra da ona ima OKP bez obzira na njih ali da oni to jako pogoršavaju.
1.Da li sestra ima lagani, srednji ili teški OKP??
2.Da li može piti Persen svaki dan i da li bi to pomoglo??? Pila je samo 1 dan i nije pomoglo.
3.Da li mislite da bi se njen slučaj lako izliječio jer nema onih drugih simptoma OKP-a?
4.Da li joj se neće dalje pogoršavati ili hoće?
5.Da li joj može doktor opće medicine bez da ide psihijatru prepisati samo npr. Normabel ili slično??
6.Sestra studira za profesoricu, da li je se sa dijagnozom neke psihičke bolesti moći zaposliti u struci? I da li se uopće prilaže nekakav dokaz o psihičkom zdravlju pri zaposlenju profesora?

8.2.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,
na pitanja se ne može odgovoriti na način kako ste ih Vi postavili. Mogu reći sljedeće – iz realitetne nehigijenske situacije koja zahtijeva nužne promjene u provođenju higijene (a rekla bih i sprečavanju može zaraze vas ukućana) sestra je iz početnog normalnog odnosa potrebe osnovne higijene razvila prekomjerne prisilne radnje. Svakako bih preporučila pregled psihijatra jer ovaj poremećaj zahtijeva ozbiljno liječenje koje uključuje kombinaciju psihoterapije i lijekova (ne Persen). Naravno, neophodna je i promjena odnosa ostalih ukućana prema higijeni.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Za žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Farmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute O rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?