Sumnja na opsesivno – kompulzivni poremećaj

Poštovani!
Dobar dan!
Radi se o mojoj sestri. Ima 23 godine. Sumnjamo da ima OKP. Molim Vas da mi na kraju teksta odgovorite baš na svako pitanje. Sestra je opsjednuta s higijenom. Zadnjih par godina je bila malo opsjednuta higijenom, a zadnjih par mjeseci joj se dosta pogoršalo. Počelo joj se pogoršavati od lipnja, a posebno od rujna. Nema onih nekih misli/strahova/nasilnih slika koje prati OKP + nema strah od zaraze bakterijama/virusima/neke posljedične bolesti, dakle jedino ima problema sa higijenom. Sestra kaže da joj se ne gade kao bakterije nego samo nečistoća. Gade joj se tjelesne izlučevine. Za to sve su uglavnom krivi naši ukućani koji imaju loše higijenske navike. Oni poslije zahoda ne peru ruke ili se ne otuširaju ili brišu sa wc papirom od mokraće regal/pod ili peru i diraju hranu/posuđe s takvim neopranim rukama (čak i poslije velike nužde), a sestru to užasno smeta. Sestri se gadi dirati neki predmet koji su dirali oni jer smatra da se nečistoća s njihovih ruku/tijela raznosi po predmetima i onda po ostatku kuće. Sestra zna po 6,7 sati na dan (a prošli tjedan se joj pogoršalo na 10,11 sati na dan) prati i obavljati što treba da skine nečistoću. Mora svaki dan ribati kadu/wc/osobito slavinu i njene otvarače. Ona zahtijeva da kvake otvaramo laktovima, a ona ih otvara nogama. Smeta ju kada npr. ja tim zagađenim laktom (zagađen je od kvake koju ukućani diraju prljavim rukama) dodirnem npr. mobitel ili njenu kosu. Tada ona mobitel ili kosu mora detaljno prati i jako je ljuta. Poludi kada ju djed dira sa takvim rukama (a smrad ruku mu se osjeća na metre) po njenoj koži i tada mora dugo trljati kožu. Ona je do prije par mjeseci morala jako detaljno prati naočale. Smetala ju je svaka packa i morale su biti besprijekorne. Naočale je prala 1 h na dan, ali sada to više ne radi jer joj je to oduzimalo previše vremena. Zube i sada pere + plavi 30 ili 45 min na dan. Želi ih jako detaljno isprati da ne osjeti okus kaladonta. Njoj je i jako teško kada bi na kosi ostao i jedan mjehurić, tj. želi jako detaljno isplaviti kosu. Užasava ju neisprana pjena. Znala je po 1 h slagati rep (frizuru) jer je željela da je svaka vlas ispravno počešljana. Iako su za to sve krivi ukućani, sestra misli da oni to ne rade da bi ona opet morala dosta čistiti na dan, ali samo 3,4 sata na dan. Čišćenje naočala, dugo češljanje, dugo pranje zubi nemaju veze sa njima. Dakle smatra da ona ima OKP bez obzira na njih ali da oni to jako pogoršavaju.
1.Da li sestra ima lagani, srednji ili teški OKP??
2.Da li može piti Persen svaki dan i da li bi to pomoglo??? Pila je samo 1 dan i nije pomoglo.
3.Da li mislite da bi se njen slučaj lako izliječio jer nema onih drugih simptoma OKP-a?
4.Da li joj se neće dalje pogoršavati ili hoće?
5.Da li joj može doktor opće medicine bez da ide psihijatru prepisati samo npr. Normabel ili slično??
6.Sestra studira za profesoricu, da li je se sa dijagnozom neke psihičke bolesti moći zaposliti u struci? I da li se uopće prilaže nekakav dokaz o psihičkom zdravlju pri zaposlenju profesora?

8.2.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,
na pitanja se ne može odgovoriti na način kako ste ih Vi postavili. Mogu reći sljedeće – iz realitetne nehigijenske situacije koja zahtijeva nužne promjene u provođenju higijene (a rekla bih i sprečavanju može zaraze vas ukućana) sestra je iz početnog normalnog odnosa potrebe osnovne higijene razvila prekomjerne prisilne radnje. Svakako bih preporučila pregled psihijatra jer ovaj poremećaj zahtijeva ozbiljno liječenje koje uključuje kombinaciju psihoterapije i lijekova (ne Persen). Naravno, neophodna je i promjena odnosa ostalih ukućana prema higijeni.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]