U depresiji sam, kako si pomoći?

Moj problem je sledeći u poslednje vreme sam u depresiji, i dešava mi se da ja samu sebe isprepadam a ne sećam se ničeg od tih stvari da mi se desilo. Sve je počelo pre 21 dan od kad sam odvezla roditelje kod prijatelja i uplašila se i kasnije počela da stvaram scene u glavi i počeli su da se javljaju strahovi . Evo ovako da kažem šta me muči, ja sam odvezla moje roditelje kod prijatelja. Pre nego što ću ući u ulicu tih prijatelja pored mene je sedeo moj tata na suvozacevom mestu a mama iza a ja sam vozila ti prijatelji žive tri 4 ulice od nas. Dok sam išla ulicom pre te ulice naših prijatelja tamo je na sred ulice šetao neki čovek koji je bio pijan i koji je išao na sred ulice, moj tata ga poznaje i rekao mi je gde živi taj čovek i da kad se budem vraćala da pripazim da ne udarim tog čoveka jer ga on poznaje ja sam rekla dobro. Ja sam njih ostavila i okrenula auto i kada sam se približila toj ulici čovek se sklonio sa puta i ja sam najnormalnije dovezla se kući sećam se da je i neki auto išao iza mene jedan i da je ispred mene bio parkiran auto sa sve četiri i da sam pomerila volan odnosno cimnula i nastavila normalno do kuće. Kasnije sam spremala sobu sve normalno i kasnije moj brat koji je došao iz grada i ja smo pričali i ja sam rekla da sam odvezla mamu i tatu i da se taj čovek krenuo sklanjati na trotoar, ja njemu nisam videla ni facu, ni ništa ne znam ni šta je čovek imao na sebi ni ništa, nisam toliko zagledala secam se da sam i najnormalnije došla kući. Kasnije kada je brat otišao setila sam se tatinih reči da pazim i prepala se da nisam možda pregazila čoveka ili da nisam neki udes napravila a da se ne sećam. Kasnije sam trebala da odem po njih i pitala brata da ide sa mnom on je rekao da ne bi jer je umoran. Ja te noći ništa nisam ni pila ni kap alkohola jer kad vozim ja nikad ne pijem a ne pijem ni inače, sećam se da kad sam došla mislim kad sam ih prvi put odvezla sećam se da sam došla najnormalnije i da sam posrpemila sobu i jela čips i pila sok nisam ni razmišljala o tome i sećam se da kad se vozila do kuće da kad sam bila u blizini kuće da sam razmišljala da li roditeljima da pišem da ne brinu da sam stigla normalno i da je sve u redu ali ipak nisam jer sta će pomisliti ti njihovi prijatelji nisam ni razmišljala o tome da sam ne daj Bože nekog udarila kad znam da nisam i da sam najnormalnije došla kući, počela sam da razmisljam o tome kad sam pričala sa bratom i rekla da mi je tata rekao da pripazim na tog čoveka i prepala sam se. Onda sam posle se čula sa njima i oni su rekla da dođem kod njih. Ja sam rekla dobro obukla sam rozi džemper, crne farmerice i crne čizme i sat i kaput bež boje i išla sam istim putem i dok sam vozila u toj ulici ja sam sam pogledala sa strane i na cestu i nisam videla nikoga ni pešaci nisu prolazili a ni jedna kola i laknulo mi je. Kasnije sam skrenula u ulicu kod tih prijatelja i pošto nisam mogla lepo da parkiram auto okrenula sam se na nečijem ajnfortu i htela lepo da parkiram ali pošto opet nisam lepo parkirala jer bi mi auto ušao u šanac ja sam nastavila ulicom pravo i na manje od polovine sam okrenula auto na nečijem ajnfortu, znam da su bile pored neke voćke. I kako sam okrenula auto nastavila sam ulicom pravo i došla i lepo parkirala u toj ulici kod tih prijatelja ( to je sve čega se sećam) . Izašla iz auta i zaključala i pozvonila kod prijatelja i ušla. Dok sam bila kod njih razmišljala sam i dalje da nisam udarila tog nekog čoveka a da se ne sećam. I onda smo krenuli kući i otišli smo drugim putem. Ja sam to mojim roditeljima ispricala za moj strah, tata je rekao da je sreo tog čoveka koji je šetao na sred ceste prekljuce i da se ne plašim jer je čovek živ najnormalnije i da i dalje ide tako krivuda ulicom i da ga su ga moj tata i brat videli i juče. A ja sam se uplašila da sam imala udes ili tako nesto a da se ne sećam. Pa kad mi je tata rekao da je video tog čoveka već drugi dan onda mi je laknulo ali sam se prepala šta ako nije bio to taj čovek. A nisam nikakvu ni krv videla, niti da sam videla da sam nekog ne daj Bože udarila, ništa. I to je bilo predveče. Niti sam videla kako taj čovek izgleda, niti šta ima na sebi, samo sam ga videla kako je bio okrenut leđima i kako ide prema trotoaru. Niti sam ja ne daj Bože imala krvi na auto, niti sam videla da neko leži ma ništa. Jako sam se prepala od tih mojih misli i sad ne znam kako to da rešim. Ne sećam se da sam nikog udarila te noći, mislim znam da sam najnormalnije došla kući. Pa ako imate bilo kakav savet značilo bi mi.

14.2.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

razumijem koliko Vas iscrpljuju i muče beskrajne misli i “analize” koje imate nakon niza mogli bismo reći svakodnevnih, uobičajenih situacija i radnji.

Preskočila bih neke jednostavne upute kako da “manje mislite” već bih Vam preporučila da se uključite u psihoterapijski tretman gdje ćete poraditi na uzrocima svojih tegoba i strahova.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Rapoloženje

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Mozak

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Napadaji panike – što da radim da e to smiri?

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Farmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute O rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Anksioznost i terapija – što da radim?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]