Uklapanje u okolinu

Postovani, osoba sam koja boluje od anksiozno depresivnog poremecaja. U zivotu sam dozivjela jako ruzne stvari, cak i neke traume, ponizavanja, zlostavljanja, psihicko maltretiranje. To me ucinilo jako impulzivnom jer mi se odredene stvari u zivotu opetovano ponavljaju i cesto puta se pitam da li sam ja luda i da li je u meni problem ili je problem u ljudima oko mene. Radim kao administrator u bolnickom laboratoriju ciji kolektiv broji 30-ak ljudi. Kolegica s kojom radim se prvih sedam mjeseci ponasala odvratno prema meni ali to nikada nije priznala. Stovise, danas smo imali sastanak sa seficom i ispalo je da sam ja kriva za sve sto se dogodilo, kako i medu kolegama u zdravstvenom dijelu, tako i sa radnom kolegicom koja je salter do mene. Petero ljudi je bilo na sastanku i sto god sam ja rekla, niti se uvazilo niti se priznalo. To u meni stvara bijes jer ja ne razumijem sto sam napravila a ispada da sam ja kriva za sve. Kada sam pocela recenicu sa “osoba x y je rekla/napravila to, to i to”, odmah se postavio zid i nitko nista nije priznao. Recite mi kako da se nosim s tim jer ja sam pri kraju sa zivcima. Dajem svoj maksimum, ponizavam se, donosila sam na posao hranu i pice, kupovala za kolektiv, trudila se uklopiti i znam da nisam prihvacena iako cujem da jesam ali to mi nicime nije pokazano. Ja nemam vise snage. Najiskrenije, sve cesce razmisljam o suicidu jer imam osjecaj da se sve okrenulo i urotilo protiv mene.

Ispricavam se na duzini teksta.

Srdacno

20.3.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

bez obzira koliko nepovoljne vanjske okolnosti mogu, kako ste opisali da se osjećate jest svakako zabrinjavajuće. Uvijek postoje razni načini pomoći i rješenja u životu. Svakako bih predložila da se javite na psihijatrijski pregled i pronaći će se ono što je od pomoći za Vas.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]