Vježbe za mozak

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Sustavno treniranje mozga može potencijalno rezultirati poboljšanjem niza kognitivnih vještina, uključujući pažnju, memoriju, sposobnosti rješavanja problema, čitanje i, poboljšanja samopouzdanja i emocionalne stabilnosti.

Iako ste možda znali da trebate vježbati tijelo, jeste li znali da bi moglo biti važno i vježbanje mozga?

Tijekom cijelog života mozak može nastaviti prilagođavati postojeće i razvijati nove sposobnosti. Brojna istraživanja potvrđuju da određene vrste intelektualnih aktivnosti u vidu kognitivnog treninga mogu biti korisne za zdravlje mozga. Sustavno treniranje mozga može potencijalno rezultirati poboljšanjem niza kognitivnih vještina, uključujući pažnju, memoriju, sposobnosti rješavanja problema, čitanje i, poboljšanja samopouzdanja i emocionalne stabilnosti. Veliko istraživanje koje je uključilo više od 2800 sudionika starijih od 65 godina potvrdilo je da su ispitanici koji su sudjelovali u različitim oblicima intelektualnih aktivnosti tj. kognitivnog treninga imali korist u vidu redukcije pada intelektualnih funkcija u periodu praćenja od pet godina. Efekt intelektualnih aktivnosti odnosno kognitivnog treninga zasniva se na fenomenu plastičnosti mozga koja mozgu omogućava da se prilagodi zahtjevima te aktivno mijenja svoje neuronske puteve tj spojeve između živčanih stanica. Učenjem novih stvari, mogu se stvoriti i ojačati neuronski putovi i mreže. Provođenje određenih kognitivnih vježbi pomaže mozgu da bude fleksibilniji i prilagodljiviji za promjene.

Kognitivni trening koriste psiholozi, neurolozi, logopedi, radni terapeuti, psihijatri i drugi stručnjaci kao tehniku u okviru liječenja kako bi se poboljšala sposobnost pojedinca nakon ozljede mozga ili drugog neurološkog događaja, kao što je moždani udar. Vježbe se koriste kao alat za postizanje ciljanih terapijskih ciljeva, kao što su jačanje samopoštovanja i razvijanje strategija rješavanja problema. Može se koristiti i u školskom okruženju, gdje može poboljšati probleme povezane sa poteškoćama u učenju. Cilj je poboljšati pamćenje, pažnju, percepciju, zaključivanje, planiranje, prosuđivanje, učenje i općenito funkcioniranje. Neke jednostavne tehnike kognitivnog treninga možete koristiti i sami kako bi pozitivno djelovali na zdravlje svog mozga.
Koje vježbe možete provoditi sami kod kuće?

Testirajte svoju memoriju

Sastavite popis namirnica, stvari koje trebate obaviti ili bilo čega drugog što vam padne na pamet – i zapamtite ga. Sat vremena ili kasnije, pogledajte koliko se stavki s popisa možete prisjetiti. Svaki dan povećavajte broj stavki na popisu kako bi izazvali mentalnu stimulaciju.

Nacrtajte kartu po sjećanju

Pokušajte nacrtati kartu svog susjedstva. Uključiti glavne i sporedne ulice i lokalne znamenitosti. Nakon što završite, usporedite svoju kartu sa stvarnom kartom područja. Nakon povratka kući od posjeta novom mjestu, pokušajte nacrtati kartu tog novog područja; ponovite ovu vježbu svaki put kada posjetite novu lokaciju. Ako Vam se ove aktivnost učine previše lakom, pokušajte nacrtati manje poznato područje iz memorije, kao što je karta Europe, i pokušajte označiti svaku državu ili zemlju. Prisjećanje prostora, crtanje i označavanja, pomaže aktivirati različita područja mozga i poboljšava funkcije snalaženja u prostoru koje nazivamo vizuospacijalnim funkcijama.

Naučite nešto novo

Neke stvari koje biste možda željeli isprobati uključuju učenje novog jezika, učenje sviranja glazbenog instrumenta ili učenje novog hobija. Istraživanja su pokazala da su starije odrasle osobe koje su naučile različite nove vještine bile bolje na testovima pamćenja u odnosu na skupinu ispitanika koji su se bavili aktivnostima koje su bile zabavne, ali ne i mentalno zahtjevne, poput gledanja filmova i slušanja radija. Poboljšanja pamćenja u ovoj skupini ispitanika bilo je prisutno i kada su ih ponovo testirali za godinu dana.

Koristite ne dominantnu ruku

Pokušajte koristiti svoju ne-dominantnu ruku kako biste ojačali svoj um. Probajte nešto napisati ne-dominantnom rukom ili izvoditi neke aktivnosti poput pranja zuba. Korištenje ne-dominantne ruke može biti izvrstan način za povećanje moždane aktivnosti.

Pokušajte zapamtiti brojeve telefona

Probajte svaki mjesec zapamtiti nove brojeve telefona umjesto da ih jednostavno potražite u mobitelu. Probajte s brojevima koje svakodnevno ili često koristite.

Zabavne igre

Sudoku, šah, igre s kartama dobra su vježba za mozak, uvjeti se mogu promijeniti u trenu, a pritom vježbate pažnju, memoriju, računanje, rješavanje problema i strategiju.

Pišite naopačke (kao u ogledalu)

Pokušajte pisati unatrag, na taj način se vježba pažnja.

Vježbajte računske operacije

Probajte oduzimati, zbrajati, množiti i dijeliti iz glave, ne oslanjajte se na kalkulator. Na taj način vježbate parijetalni režanj mozga, ali i pažnju.

Mijenjajte rutinu

Mozak se vrlo brzo navikne na svakodnevne aktivnosti poput puta kojim se svaki dan vraćate s posla kući. Probajte promijeniti put s kojim se vraćate kući kao bi stimulirali svoje neurone i pospješili vizuospacijalne funkcije.

Čitajte na glas

Pokušajte čitati naglas.

Kako stil života i životne navike mogu poboljšati zdravlje mozga?

Studija objavljena 2013. proučavala je ponašanje kod skoro 2300 muškaraca tijekom trideset godina. Praćene su intelektualne sposobnosti sudionika od srednje do starije dobi. Istraživanje je pokazalo da muškarci koji su živjeli zdravo imali su približno 60 posto manje vjerojatnosti da će doživjeti kognitivno oštećenje i demenciju s godinama. Zdrav život je uključivao nepušenje, održavanje zdrave tjelesne težine, redovito vježbanje, konzumiranje puno povrća i voća i konzumiranje male količine alkohola. Zaključak je bio da je za zdravlje mozga bitno fizičko zdravlje. Tjelesna aktivnost, prehrana bogata svježim voćm i povrćem te izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola ili upotrebe duhana povoljno djeluju na intelektualne sposobnosti.
Osim zdravih životnih navika socijalna aktivnost u vidu održavanje bliskih odnosa sa prijateljima i obitelji također se pokazala blagotvornom za zdravlje mozga. Druženje ima tendenciju angažiranja više područja mozga, a mnoge društvene aktivnosti uključuju i fizičke elemente, poput bavljenja sportom, što je također korisno za mozak. Studije iz 2019. pokazuju da su ljudi koji su socijalno aktivni također pod manjim rizikom od razvoja demencije i Alzheimerove bolesti.

Sposobnost mozga da izdrži neurološka oštećenja uslijed starenja i drugih čimbenika smanjuje se tijekom godina. To se može klinički manifestirati kao otežano obavljanje mentalnih zadataka i pad intelektualnih funkcija. Novije znanstvene studije upućuju da zdrav načina života i redovite ciljane vježbe mozga mogu poboljšati zdravlje mozga i spriječiti pad intelektualnih funkcija.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako si pomoći kod bolova u koljenima?

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Što učiniti po pitanju povišene temperature?