MSCT koronarografija

Poštovani,
Moj suprug na preporuku kardiologa treba obaviti MSCT koronarografiju. Onkološki je pacijent i u sklopu redovnih kontrola 14.4.2021. ide na CT abdomena, toraxa i zdjelice. Brinemo se je li štetno dva puta u kratkom roku ići na CT. Inače zadnjih 5 god svake godine obavlja CT.
Obavio je uzv srca (hipertenzivna bolest srca),dopler karotida, rtg srca i pluća, lab pretrage, holter RRa, svi nalazi uredni.
holter EKG (sinus ritam od 47 do 104/min, prosječno 63/min, 3 VES, 8 SVES, bez pauza)
Ergometrija: ergometrija klinički negativna, elektrokaridografski uzlazna denivleacija ST spojnice inferiorno – graničan test.
Molim Vas za mišljenje je li uputno u kratkom roku obavljati dva puta CT i je li neophodna MSCT koronarografija u ovom slučaju.
Lp

12.4.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Kompjutorizirana tomografija (CT) je radiološka slikovna metoda pri kojoj je bolesnik izložen rendgenskom-ionizirajućem zračenju.

Doza zračenja ovisi o veličini napona, veličini površine tijela koja se snima. Ponavljana izloženost ionizirajućem zračenju je kumulativno i time se povećava rizik genskih oštećenja i karcinogenog djelovanja zračenja. Današnji CT uređaji u odnosu na ranije imaju manje doze zračenja. Kod MSCT koronarografije većinom je doza zračenja od 2 do 10mSv.  Prilikom pojedinih CT pretraga (npr MSCT koronarografiji) bolesnik prima i kontrastno sredstvo koje opterećuje bubrežnu funkciju. Stoga se i zbog toga ne preporučuje izvođenje CT-a kontrastnim sredstvom u kratkom vremenskom razmaku zbog opasnosti od akutnog bubrežnog zatajenja.

Kod Vašeg supruga onkolog postavlja indikaciju za CT-om pojedinih organskih sustava kao dijagnostičku metodu u svrhu praćenja maligne bolesti i uspjeha terapije.

Prema navedenim nalazima neinvazivne kardiološke obrade Vašeg supruga,  kardiolog MSCT koronarografijom želi vidjeti da li postoji aterosklerotska koronarna bolest.

Kako navodite: UZV srca je pokazao hipertenzivnu bolest srca,  CD karotida je isključio aterosklerotsku bolest, arterijski tlak je dobro reguliran, holter srca ne ukazuje na značajne poremećaje srčanog ritma, niti znakove miokardne ishemije. Ergometriju je kardiolog opisao kao graničan test koronarne rezerve, bez subjektivnih tegoba (klinički negativna). Mišljenja sam da trebate porazgovarti s kardiologom o odgodi MSCT koronarografije iz svih navedenih razloga (samo graničan nalaz u ergometriji nije uvijek indikacija za ovu pretragu). Ukoliko Vaš suprug nema subjektivnih tegoba koje upućuju na anginu pektoris, te prima svu potrebnu preventivnu kardiovaskularnu terapiju, uputno bi bilo da se ergometrija ponovi za 6 mjeseci.

Lijepi pozdrav

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?