Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Glavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje.

Tenzijska glavobolja često se opisuje kao osjećaj stezanja ili stalna, tupa bol. Intenzitet boli je slabiji nego kod migrene, ali može biti jednako iscrpljujući, s obzirom na to da se radi o čestom i kroničnom stanju.

Tenzijske glavobolje dijele se na dvije glavne vrste:

  1. Epizodna tenzijska glavobolja: Javlja se manje od 15 dana u mjesecu.
  2. Kronična tenzijska glavobolja: Javlja se 15 ili više dana u mjesecu tijekom najmanje tri mjeseca.

Svaka kategorija može se manifestirati različitim intenzitetom i trajanjem. Epizodna tenzijska glavobolja može trajati od 30 minuta do nekoliko sati, dok kronična može potrajati danima, s malo ili nimalo olakšanja.

Koliko su česte tenzijske glavobolje?

Tenzijske glavobolje klasificiraju se kao primarne glavobolje. Za razliku od sekundarnih glavobolja, koje su posljedica drugih medicinskih stanja, primarne glavobolje nastaju samostalno. Tenzijska glavobolja najčešći je oblik primarne glavobolje u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od 70 % svjetske populacije u nekom trenutku života iskusi tenzijsku glavobolju. Češće se javlja kod žena i obično počinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi.

Iako najčešće nije povezana s ozbiljnim neurološkim posljedicama, tenzijska glavobolja može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Česte epizode mogu otežati koncentraciju, sudjelovanje u društvenim aktivnostima i smanjiti radnu sposobnost. Ekonomski trošak tenzijskih glavobolja, zbog gubitka produktivnosti i korištenja zdravstvenih resursa, također je značajan.

Zašto se javlja tenzijska glavobolja?

Tenzijske glavobolje su multifaktorske, s fizičkim i psihološkim okidačima. Različiti čimbenici mogu pridonijeti razvoju tenzijskih glavobolja, poput stresa, nedostatka sna, umora, dehidracije, preskakanja obroka, nepravilnog držanja i naprezanja očiju. Moderni način života – brz tempo, stalna povezanost i visoka očekivanja – znatno doprinosi psihološkoj napetosti. Nekvalitetan ili nedovoljan san ometa oporavak i povećava razinu stresa, čime se povećava i rizik od glavobolje.

Dugotrajno sjedenje pogrbljen nad računalom ili mobilnim uređajem može opteretiti mišiće vrata i vlasišta, što može uzrokovati ili pogoršati tenzijsku glavobolju. Osjetljivost i napetost mišića vrata i vlasišta često su povezani s tenzijskim glavoboljama. Dugotrajna kontrakcija tih mišića, uzrokovana stresom ili lošim držanjem, može dovesti do upale i otpuštanja medijatora boli.

Duga razdoblja provedena pred ekranom ili čitanje bez pauza mogu izazvati naprezanje očiju, što također može pridonijeti nastanku glavobolje.

Kronične tenzijske glavobolje često su povezane s centralnom senzibilizacijom, stanjem u kojem živčani sustav postaje preosjetljiv na podražaje boli. To objašnjava zašto neki pacijenti osjećaju glavobolju čak i bez prisutne mišićne napetosti ili očitih stresora.

Disregulacija neurotransmitera poput serotonina i dopamina također doprinosi percepciji boli kod tenzijskih glavobolja. Budući da ti neurotransmiteri utječu na raspoloženje, san i bol, povezanost tenzijske glavobolje s anksioznošću i depresijom dodatno se potvrđuje.

Klinička prezentacija

Tenzijsku glavobolju karakterizira obostrana, ne pulsirajuća, blaga do umjerena bol, često opisana kao pritisak ili stezanje, osobito u području čela ili stražnjeg dijela glave i vrata. Za razliku od migrene, tenzijske glavobolje rijetko uzrokuju mučninu, povraćanje ili poremećaje vida.

Ključni simptomi:

  • Tupa bol
  • Osjećaj stezanja ili pritiska u čelu ili zatiljku
  • Osjetljivost mišića vlasišta, vrata i ramena
  • Postupan početak boli, koja se pojačava tijekom dana

U kroničnim slučajevima bol može biti intenzivna, iako u pravilu ostaje blaža od migrenske. Može se javiti i blaga osjetljivost na svjetlo ili zvuk, ali ne u tolikoj mjeri kao kod migrena.

Dijagnoza

Tenzijska glavobolja dijagnosticira se prvenstveno na temelju kliničkog opisa simptoma. Ne postoji specifičan dijagnostički test. Međunarodna klasifikacija glavobolja (ICHD-3) definira kriterije za dijagnozu, uključujući trajanje, učestalost, intenzitet i karakter boli.

Dijagnostički kriteriji uključuju:

  1. Najmanje 10 epizoda glavobolje koje se javljaju u prosjeku <1 dan mjesečno
  2. Glavobolja traje od 30 minuta do 7 dana
  3. Bol je pritisna/stežuća (nepulsirajuća)
  4. Blagi do umjereni intenzitet
  5. Bol se ne pogoršava rutinskom tjelesnom aktivnošću
  6. Nema mučnine ni povraćanja
  7. Nema aure

Neuroimaging (CT ili MR mozga) obično nije potreban, osim ako postoje znakovi koji upućuju na sekundarni uzrok, poput naglog početka glavobolje, neuroloških ispada ili sistemskih simptoma.

Tenzijske glavobolje, iako često percipirane kao trivijalne, mogu predstavljati ozbiljno opterećenje za pojedinca i društvo. Rano prepoznavanje, identifikacija okidača i učinkovito liječenje ključni su za smanjenje njihove učestalosti i težine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

viroza

Glavobolja, viroza – trebam li kod liječnika?

Rinovirus

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Glavobolja

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Glavobolja

Kad nam prisjednu jaja – salmonela i salmoneloza

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto je salmonela? Salmonela, poznata i kao salmoneloza, je bakterijska infekcija koja uzrokuje proljev i bolove u trbuhu. Ova bakterija živi u probavnom sustavu životinja i ljudi, a najčešći oblik zaraze je putem kontaminirane hrane. To je jedan od najčešćih oblika bakterijskog trovanja hranom u svijetu. Simptomi salmonele Simptomi se mogu javiti nekoliko sati do […]

Glavobolja

Anksioznost i glavobolje – molim savjet

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Na što ukazuje moj EEG?

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]