Predstavlja  rijedak, specifičan oblik  migrene koja počinje simptomima moždanog debla poput  vrtoglavice, otežanog  govora, gubitka kordinacije i smetnji sluha koji prethode samoj glavobolji. 

Te  promjene se  nazivaju aurom i javljaju se  otprilike 10 do 45 minuta prije same glavobolje. Glavobolja obično počinje na jednoj strani glave, a zatim se postupno širi i postaje sve jača. Prema klasifikaciji međunarodnog društva za glavobolju bazilarna migrena naziva se i migrena s aurom moždanog debla. Simptomi obično traju sat vremena iako teški oblici  mogu trajati i do 72 sata. Bolesnici  se mogu osjećati iscrpljeno i do 24 sata nakon prestanka migrene. Javlja se u ljudi svih životnih doba ali najčešće  počinje u djetinjstvu ili tinejdžerskim godinama. Žene su češće pogođene od muškaraca.  S godinama, epizode postaju sve rjeđe i njihov uzorak postaje sve predvidljiviji.

Simptomi bazilarne migrene

Uobičajeni simptomi su:

-bljeskovi, mrlje, crtice u vidnom polju

-gubitak vida

-utrnutost  u području lica, ruku i glave

-osjećaj slabosti ili iscrpljenosti

-mučnina

– vrtoglavica

-pojava dvoslika

– nejasan govor

– zujanje u ušima, tinitus

-zbunjenost

-gubitak svijesti

Simptomi aure mogu trajati između 5 minuta i 1 sata. Kad počne glavobolja,  karakteristike je intenzivne  pulsirajuće boli jedne ili  obje strane glave,  ponekad locirane u stražnjem dijelu glave.

Što uzrokuje bazilarnu migrenu

Različiti čimbenici okoliša takozvani trigeri mogu izazvati migrenozni napad poput stresa, umora, nedostatka sna, lijekova, gladi, kofeina, nitriti u nekim namirnicama, poput mesa, slanine i prerađene hrane, pretjerivanja s tjelesnom aktivnošću, menstruacije i alkohola. 

Točan uzrok nije poznat. Bazilarna migrena je složeni poremećaji na koje utječe više gena u kombinaciji sa načinom života i čimbenicima okoliša. Postoji indicija  da abnormalnosti živaca i/ili promijenjeni dotok krvi u određene dijelove mozga (posebno moždano deblo i potiljačne režnjeve) može odigrati ulogu u razvoju bazilarne migrene.

Kako se dijagnosticira bazilarna migrena

Da bi se postavila dijagnoza bazilarne migrene moraju se dogoditi dvije epizode koje uključuju najmanje dva od sljedećih simptoma aure moždanog debla; otežani govor, vrtoglavica, zujanje u ušima, poremećaj sluha, dvoslike, gubitak svijesti. Dodatno kako bi se isključila  druga stanja koja izazivaju sličnu kliničku sliku potrebno je  učiniti dijagnostičke testove poput  EEG-a, MSCT-a i MR mozga.

Kako liječiti bazilarnu migrenu

Bazilna migrena može biti zbog intenziteta simptoma i dugog  trajanja izrazito onesposobljavajuća za bolesnike. Iako onemogućuju, simptomi migrene s aurom moždanog debla obično su više zastrašujući nego štetni. Kad se pojave simptomi  napada migrene mirovanje  u mračnoj  i tihoj prostoriji mogu spriječiti pojavu ozbiljnih simptoma.

Liječenje je potrebno započeti što ranije,  kad je bol blaga, bez čekanja postane ekstremna.Za ublažavanje glavobolje mogu se propisati nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) poput ibuprofena i lijekovi protiv mučnine, poput metoklopramida.  U bolesnika u kojih se napadi učestalo javljaju 4 ili više dana u mjesecu potrebno je provesti profilaksu odnosno sprječavanje napada što se postiže uzimanjem određenih lijekova kojima se može smanjiti učestalost i težina  napada migrene. Uobičajeni lijekovi za prevenciju napada su lijekovi iz skupine antikonvulziva, beta-blokatora, botulinum toksin, antidepresivi te CGRP  monoklonska antitijela.

Zabrinutost ili mit o riziku od moždanog udara postoji već desetljećima. Nema dokaza da bazilarna migrena nosi veći rizik od moždanog udara od migrene s tipičnom aurom. Ipak treba naglasiti da migrena s aurom ima nešto veći rizik od moždanog udara od migrene bez aure, pa je važna optimalna prevencija i poznavanje čimbenika rizika od moždanog udara i njihova kontrola poput prestanka pušenja i izbjegavanje oralne kontracepcije.

Životne navike i migrena

Kako bi se izbjegli napadi bazilarne migrene potrebno je izbjegavati trigere koji izazivaju napade. Potrebno je voditi dnevnik glavobolje kako bi se otkrilo  što izaziva napade. Promjene načina života i usvajanje zdravih životnih navika mogu znatno pomoći u  prevenciji napada migrene. One uključuju

1. Higijena sna u vidu redovitog sna trajanja od 6 do 8 sati tijekom noći.

2. Ograničite stres

3.  Svakodnevna tjelovježba.

Prehrana također može pomoći u sprječavanju napada. Potrebno je jeste uravnoteženo, izbjegavati alkohol, ne preskakati  obroke i ograničiti kofein. Poneka hrana i piće mogu izazivati  migrenu te je bitno smanjiti ili potpuno izbaciti ove namirnice. Neki uobičajeni pokretači glavobolje iz hrane su: mliječni proizvodi, jaja, raž i naranče.

Bazilarna migrena može biti teža i dugotrajnija od drugih vrsta migrene. Simptomi   tijekom napada mogu biti vrlo teški  ali  općenito se rješavaju sami bez trajnih komplikacija. S godinama, epizode migrene postaju sve rjeđe i njihov uzorak postaje sve predvidljiviji. Nakon što se dijagnosticira bazilarna migrena, važno je smanjiti učestalost napada optimalnom prevencijom. Promjene načina života, poput izbjegavanja poznatih okidača, mogu pomoći u smanjenju učestalosti epizoda.