Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se učestalo javlja kod neuroloških bolesnika, depresija pogoršava tijek neuroloških bolesti i povezana je s većim kognitivnim oštećenjima, većim smetnjama u svakodnevnim životnim aktivnostima i nižom kvalitetom života bolesnika. Patogeni mehanizmi koji djeluju na razvoj poremećaja raspoloženja uključuju čimbenike okoline (npr. stresne događaje), genetske predispozicije te poremećaje neurotransmitera i neuroendokrinog sustava, koji zauzvrat mogu rezultirati strukturnim i funkcionalnim promjenama mozga.

Stopa depresije u bolesnika s moždanim udarom je oko osam puta veća nego u općoj populaciji, prema studiji iz 2016. u JAMA Psychiatry. Od preko 135.000 bolesnika u studiji, 25 posto je imalo dijagnozu depresije unutar dvije godine nakon moždanog udara. U toj je skupini više od polovice razvilo depresiju unutar prva tri mjeseca nakon moždanog udara. Iako je rizik od depresije nakon moždanog udara najveći tijekom prve godine, oko 55 posto ljudi koji su imali moždani udar u nekom trenutku će razviti depresiju. Moždani udar često oštećuje amigdalu, dio mozga uključen u regulaciju emocija. Također smanjuje razine moždanog neurotrofnog faktora (BDNF), proteina koji utječe na raspoloženje, i podiže razinu hormona stresa kortizola. Kombinacija ovih nepovoljnih čimbenika dovodi do razvoja depresije. Pojava depresije je povezana s lošijim oporavkom nakon moždanog udara i većim rizikom od smrti.

Ova se korelacija proteže i na druge neurološke poremećaje, uključujući epilepsiju i Parkinsonovu bolest. U maloj studiji iz 2017. objavljenoj u Journal of Neurosciences in Rural Practice, 63 posto odraslih bolesnika s epilepsijom imalo je simptome depresije. Istraživači su također primijetili da vrsta i učestalost napadaja predviđaju depresiju.

Depresija povezana s epilepsijom, Parkinsonovom bolešću ili moždanim udarom ima biološku osnovu. Odnos između epilepsije i depresije ide u oba smjera: ljudi s epilepsijom imaju veći rizik od depresije, ali ljudi s depresijom također imaju dva puta veći rizik od razvoja epilepsije u usporedbi s općom populacijom. Promjene neurotransmitera koje se javljaju u epilepsiji vrlo su slične promjenama koje se vide kod depresije. Ove promjene se manifestiraju kao povećanje razine glutamata, neurotransmitera ključnog za učenje i pamćenje, kao i smanjenje neurotransmitera GABA, koji usporava aktivnost mozga. Promjene biologije mozga kod depresije i epilepsije imaju i druge sličnosti. Ljudi s depresijom proizvode više hormona stresa kao što je kortizol, što se također vidi kod epilepsije. Osobe s epilepsijom također imaju veću vjerojatnost da će iskusiti suicidalne misli i ponašanja te imaju više nego dvostruko veću vjerojatnost da će umrijeti od samoubojstva u usporedbi s kontrolnom skupinom, prema studiji iz 2018. u JAMA Neurology.

Osim u moždanom udaru i epilepsiji depresija se često javlja u Parkinsonovoj bolesti te je vezana uz sniženu razinu neurotransmitera dopamina. Dopamin je ključan ne samo za motoričku kontrolu, već i za raspoloženje, san, pamćenje, učenje i koncentraciju. Simptomi depresije mogu početi prije pojave motoričkih simptoma Parkinsonove bolesti. Velika studija objavljena u časopisu Neurology 2015. pokazala je da ljudi imaju tri puta veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati Parkinsonova bolest unutar godinu dana nakon dijagnoze depresije od onih koji nisu depresivni. Zaključeno je da je to vjerojatno zbog smanjenja dopamina u mozgu što obilježava početak Parkinsonove bolesti. Psihološki čimbenici također mogu učiniti bolesnika s neurološkim poremećajem osjetljivijim na depresiju. Bolesnici ne mogu obavljati aktivnosti koje su prije činili i zbog toga se mogu osjećati bezvrijedno. Zatim se, kao mehanizam za suočavanje, izoliraju od drugih i ulaze u začarani krug. Učinci su najizraženiji kod mlađih pacijenata, koji možda nisu očekivali da će im biti dijagnosticirana kronična bolest, a također se suočavaju s tugom i šokom.

Budući da bolesnici s neurološkim poremećajem mogu imati povećani rizik od samoubojstva, njihove obitelji i liječnici—i sami bolesnici—trebaju biti svjesni znakova upozorenja. To uključuje razgovor o smrti ili samoubojstvu, ponašanje koje bi moglo dovesti do samoozljeđivanja i razgovor o osjećaju beznađa ili gubitka želje za životom. Ako članovi obitelji ili prijatelji primijete bilo koji od ovih znakova, trebali bi odmah potražiti pomoć. 

Unatoč tome koliko je depresija česta, depresija u neuroloških bolesnika često ostaje neprepoznata i nedijagnosticirana jer se ne radi pažljiva procjena. Inventar depresije u epilepsiji (NDDI-E), upitnik je od šest stavki koji bolesnike pita koliko često doživljavaju osjećaje kao što su krivnja, frustracija i teškoće u pronalaženju zadovoljstva. Bolesnik ocjenjuje svaku od ovih stavki na ljestvici od jedan (nikad) do četiri (uvijek ili često), a rezultat od 15 ili više je znak depresije. Jedna od prvih studija koja je proučavala upitnik, objavljena 2009. u časopisu Seizure, otkrila je da ovaj jednostavni upitnik dramatično povećava stope otkrivanja depresije u bolesnika koji boluju od epilepsije.

U bolesnika koji boluju od Parkinsonove bolesti težina bolesti najčešće se procjenjuje s Unified Parkinson Disease Rating Scale ali u čitavoj procjeni samo jedno pitanja posvećeno je depresiji.

Liječenje

Liječenje depresije je danas izrazito učinkovito. Postoji nekoliko načina kako se može liječiti depresija u neuroloških bolesnika.

1. Antidepresivi. Istraživanja pokazuju da je najbolji tretman kombinacija antidepresiva i nekog oblika psihoterapije. Najčešći antidepresivi za bolesnike s neurološkim bolestima su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI); smatraju se prvom linijom liječenja depresije kod bolesnika s Parkinsonovom bolešću, na primjer, zajedno s kognitivno bihevioralnom terapijom (CBT), prema preglednom radu iz 2017.

2. Psihoterapija. Mnoge vrste terapije mogu pomoći, ali kognitivno bihevioralna terapija, gdje se radi s terapeutom na prepoznavanju i preoblikovanju misli i obrazaca ponašanja koji pridonose depresiji, jedna je od najučinkovitijih. Većini ljudi potrebna je tjedna sesija u trajanju od 12 do 16 tjedana.

3. Vježbe uma i tijela.

4. Vježbanje. Tjelesna aktivnost povećava razine serotonina i dopamina, oslobađa endorfine i smanjuje stres, što može poboljšati raspoloženje. Studija iz 2017. objavljena u časopisu PLOS One otkrila je da su pacijenti s Parkinsonovom bolešću koji su se bavili aerobnom aktivnošću imali manje izražene simptome Parkinsonove bolesti, manje simptome depresije i općenito bolju kvalitetu života od onih koji su sjedili. Preporučuju se aerobne vježbe ili vježbe snage u trajanju od 45 do 60 minuta tri do pet puta tjedno.

Mnogi različiti čimbenici doprinose pojavi depresije u neurološkim bolestima, uključujući okolišne faktore, genetske predispozicije, upalne procese, lijekove i drugo. Iako još ne znamo kako ili zašto određena osoba postane depresivna, liječenje depresije je danas izuzetno učinkovito i bitno je ukoliko se pojave simptomi depresije javiti se svom liječniku. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lijekovi

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Alkohol

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Mozak

MR mozga – možete li mi pojasniti nalaz?

Iz iste kategorije

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]