Epilepsije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Epilepsija je jedna od najstarijih poznatih bolesti, stari Grcisu je smatrali “svetom bolešću”  a i stari Rimljani su joj također pridavali natprirodno značenje.

Povezivanje epilepsije s demonima i nadnaravnim silama provlači se i kroz kasnije civilizacijske kulture a tek u 19. stoljeću neurolog John Hughlings Jackson konceptom  pretjeranog neurološkog „izbijanja“ kao uzroka za razvoj epileptičkog napadaja postaje začetnikom suvremenog shvaćanja epilepsije kao organske bolesti. Riječ epilepsija vuče korijen iz grčke riječi koja označava „zgrabiti“. Epilepsija je  neurološko stanje koje se odlikuje pojavom paroksizmalnih epizoda poremećene funkcije sive tvari središnjeg živčanog sustava.

Epilepsija je  kronični moždani sindrom različite etiologije koji se očituje u vidu prolaznih poremećaja moždanih funkcija kao posljedica abnormalnog električnog neuronskog izbijanja.

Epidemiologija epilepsije 

Prevalencija epilepsije je 0,7 – 1,6 %, bolest nije vezana za određenu dob, ali se najčešće očituje prije dvadesete godine života. U svijetu danas od epilepsije boluje oko 50-ak milijuna ljudi dok je u Hrvatskoj oko 40-ak tisuća oboljelih.

Etiologija epilepsije 

Klasifikacija epilepsija: 

  • prema uzroku:
    • idiopatska (nepoznat uzrok)
    • simptomatska (poznat uzrok: alkoholizam, meningitis…)prema dobi
  • prema mehanizmu spavanja i budnosti

Međunarodna klasifikacija epilepsija:

  • Parcijalni napadaji (žarišni napadaji) – bez poremećaja svijesti:
    • elementarni (motorni, senzorni, vegetativni, psihički)
    • kompleksni (automatizmi, izolirani poremećaji stanja svijesti te kombinacija)Generalizirani napadaji – karakterizirani gubitkom svijesti:
    • absansi
    • miokloni napadaji
    • klonički napadaji
    • tonički napadaji
    • kloničko – tonički napadaji
    • atonički napadajNeklasificirane epilepsije

Grand mal je najteži kloničko-tonički napadaj. U dijagnostici osim EEG-a koriste i druge dijagnostičke pretrage poput CT mozga ili MR mozga.

Liječenje epilepsija: 

Medikamentozno liječenje epilepsija  

Najvažnije je medikamentno liječenje koje je poboljšalo život i prognozu. Blizu devedeset posto  bolesnika se može uspješno liječiti lijekovima.

Antiepileptički lijekovi (AEL):

  • Barbiturati:
    • Carbamazepin – indikacije: kornpleksni i elementarni žarišni napadaji i
      • grand mal.
      • Oxcarbazepin – indikacije kao za karbamazepin.

       Valproati – indikacije: veliki i mali napadaji, febrilne konvulzije, mioklonizmi, žarišni napadi.

  • Fenitoin -veliki, elementarni, kompleksni žarisni napadaji
  • Etosukcinirnid -indikacije: petit mal
  • Vigabatrin – indikacije: elementarnii kompleksni žarisn napadaji
  • Lamotrigin -indikacije: veliki parcijalni napadaji, rezistentni na druge lijekove
  • Klonazepam -indikacije: svi tipovi epilepsija, najčešće maligni dječje dobi

Kiruško liječenje epilepsija

Primjenjuje se kod epilepsijarezistentnih na lijekove. Provodi se duži niz godina i još uvijek je dvojbena. Danas se koriste nove dijagnostičke metode za bolju lokalizaciju poremećaja. Odnosi se samo žarišne epilepsije s kompleksnom simptomatologijom. Nakon opsežnog neurokiruškog zahvata na mozgu u 30% slučajeva javljaju se epi napadaji.

Novija metoda – vagalna stimulacija. 

Aparat se usađuje ispod ključne kosti i radi 24 sata. Učinkovitost u rezistentnih epilepsija je 20-25%.

Literatura:
Neurologlja: prof.dr. V. Demarin i sur.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Odrasle osobe shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Mogu li bolovi u vratnoj kralježnici uzrokovati šum u ušima i glavobolje?

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]