Fantomska bol

Fantomska bol je termin poznat stoljećima u medicini, a podrazumijeva bol koju osjeća osoba u području dijela tijela ili organa koji više fizički ne postoji….

Fantomska bol je termin poznat stoljećima u medicini, a podrazumijeva bol koju osjeća osoba u području dijela tijela ili organa koji više fizički ne postoji.

Nedostatak uda najčešće je posljedica amputacije kod bolesnika sa šećernom bolesti, oštećenom cirkulacijom ili posljedicom neke traume. Također, bol se može javiti i kod bolesnika kod kojeg je iz različitih razloga odstranjen neki drugi dio tijela kao što je  dojka, oko, jezik i sl. Nekad se vjerovalo se da je taj fenomen isključivo psihološke prirode, međutim, danas se zna da nastaje kao posljedica reorganizacije mozga i kralježničke moždine. Još davne 1551. francuski vojni kirurg Ambroise Pare prvo je opisao da „bolesnici kojima je učinjena amputacija dugo vremena osjećaju bol u amputiranom dijelu uda“. Sam pojam „fantomskog uda“ uveo je američki neurolog Silas Weir Mitchell 1871. g.

Smatra se da najmanje 80% ljudi osjeća fantomsku bol u određenom razdoblju po amputaciji, a čak 90-95% bolesnika neposredno po amputaciji. Intenzitet boli i duljina trajanja boli je različita i varira od pojedinca do pojedinca. S obzirom da je bol subjektivni fenomen potreban je detaljan razgovor s bolesnikom. Bolesnici opisuju različite senzacije: od osjećaja da je dio tijela koji nedostaje teži, da se pomiče, osjećaju vrućinu, pečenje i žarenja u dijelu tijela koji ne postoji ili imaju osjećaj da se ud koji je amputiran s vremenom skratio.

Karakteristike fantomske boli su sljedeće:

1. javlja se unutar prvih nekoliko dana po amputaciji,

2. nije konstantna već se javlja povremeno,

3. obično se javlja nakon amputacije udaljenih dijelova tijela kao što su stopala ili potkoljenica,

4. bol se može opisati kao pulsirajuća, žareća, gnječeća,

5. bolesnik ima osjećaj da mu je dio tijela koji nedostaje stavljen u neudoban položaj,

6. bol može biti provocirana promjenom vremena, pritiskom na preostali dio uda ili emocionalnim stresom.

Sam mehanizam nastanka fantomske boli nije u potpunosti razjašnjen, međutim, neuroradiološke metode tipa magnetske rezonance (MR) i pozitron emisijske tomografije (PET) pokazuju aktivaciju u dijelu mozga koji je odgovoran za amputirani ud u vrijeme kad bolesnik javlja bol. Današnje teorije govore da u bolesnika s amputiranim dijelovima tijela dolazi do promjene neuroanatomskih putova i reorganizacije mozga.

Bolesnici s većim rizikom za razvoj fantomske boli su oni koji su imali bol u dijelu tijela koji je amputiran i prije amputacije, oni koji imaju boli u „bataljku“ te bolesnici kod kojih postoji disfunkcija proteze.

Ne postoji dijagnostička metoda kojom se fantomska bol može verificirati nego se dijagnoza postavlja na temelju detaljno uzete anamneze i kliničkog pregleda.

Postoje različite metode liječenja fantomske boli. Lijekovi izbora u liječenju fantomske boli su triciklički antidepresivi tipa amitriptilina i antiepileptici tipa karbamazepina, okskarbamazepina, gabapentina i pregabalina. Doze lijekova potrebno je individualno prilagoditi bolesniku.

Farmakološko liječenje može se kombinirati s drugim mogućnostima liječenja kao što su  različite fizikalne metode tipa transkutane električne nervne stimulacije (TENS), biofeedback terapija, terapija ogledalom i akupunktura. U nekih bolesnika metode izbora su minimalno invazivne metode tipa lokalne aplikacije analgetika i/ili steroida te stimulacija kralježnične moždine. Ukoliko su iscrpljene sve mogućnosti liječenje dostupne su i neurokirurške metode tipa duboke moždane stimulacije.

S obzirom da fantomska bol uz novonastali gubitak dijela tijela značajno ugrožava kvalitetu života bolesnika, treba ju shvatiti ozbiljno te je neophodno individualizirati i optimalizirati  liječenje svakog pojedinog bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Migrena

Visok arterijski tlak

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Bol

Jaka glavobolja – molim Vaš savjet

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje