Glavobolja i gubitak vida u bolesnika s temporalnim arteritisom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Temporalni arteritis (ispravan termin je po novijoj klasifikaciji – gigantocelularni arteritis GCA) je imunološki posredovana kronična upala (vaskulitis) velikih i srednje velikih arterija.

To je bolest koji zahvaća ogranke karotidnih arterija, posebice sljepoočnu (temporalnu) arteriju. Gigantocelularni arteritis (GCA) najčešći je sistemski vaskulitis kod osoba starijih od 50. godina (učestalost 10-20 oboljelih na 100 000 osoba, a tri puta se češća javlja u ženskoj populaciji.

Uzrok bolesti nije poznat, međutim, smatra se da nastaje međusobnim djelovanjem više čimbenika kao što su spol, dob, genetski i okolišni čimbenici. Kao mogući uzrok navodi se i infekcija parvovirusom B19, mycoplasmom pneumonije, chlamydiom pneumonije i varicella zoster virusom. Jedan od osnovnih razloga nedovoljno brzom dijagnosticiranju bolesti je raznolika klinička slika GCA. Bolest se može manifestirati općim simptomima koji se javljaju u trećine bolesnika kao što su povišena tjelesna temperatura do 39 oC, umor, gubitak apetita i/ili gubitak tjelesne težine. S obzirom da je GCA često udružen s reumatskom polimijalgijom, bolesnici se žale na bolove u mišićima i zglobovima. Čest simptom bolesti je novonastala glavobolja ili, ukoliko bolesnik ima glavobolju odprije, ona mijenja karakter. Glavobolja je po svojim značajkama uglavnom tupog, rijetko pulsirajućeg karaktera, a po intenzitetu boli, blaga do umjerena (na ljestvici 1-10, oko 5). Obično se javlja na jednoj strani glave, u području sljepočnica ili čela te se bolesnik žali da ga u tom području koža boli na dodir. Upravo je glavobolja jedan od osnovnih razloga zbog kojeg se bolesnici s neprepoznatim GCA prvo upućuju na neurološki pregled te nerijetko i u hitne neurološke ambulante. U oko polovine bolesnika se javljaju bolovi u području čeljusti prilikom žvakanja što nastaje zbog slabije prokrvljenosti (ishemije) žvačnih mišića. U kliničkoj praksi često je da bolesnici tek na upit navode bol koja je prisutna kod žvakanja i gutanja. Jedna od ranih manifestacija bolesti uz glavobolju su prolazne smetnje vida koje mogu zahvatiti jedno ili oba oka. Bolesnici ih opisuju kao djelomični gubitak vidnog polja ili kao osjećaj „zavjese“ u vidnom polju jednog oka. Definitivno najteža komplikacija GCA (u 15-20% bolesnika) je trajni gubitak vida, koji nastupa iznenadno i bezbolno, može biti djelomičan ili potpun i može zahvatiti jedno ili oba oka. S obzirom da je u neliječenih bolesnika postotak gubitka vida do 60%, neophodno je na vrijeme prepoznati upozoravajuće simptome koje mogu prethoditi danima, te pravovremeno započeti terapiju.

U postavljanju dijagnoze uz detaljnu anamnezu neophodno je učiniti laboratorijsku obradu. U bolesnika s GCA nalazi se ubrzana sedimentacija, porast upalnog parametra CRP-a, slaborkvnost (anemija) i reaktivna trombocitoza (povien broj trombocita). Povišene vrijednosti jetrenih enzima, osobito alkalne fosfataze, javljaju se u 25 do 35 % bolesnika. Od dodatne slikovne obrade indicirano je učiniti ultrazvučni pregled temporalne arterije, angiografiju, magnetska rezonancu (MR) i pozitronsku emisijsku tomografiju (PET). Zlatni standard pri postavljanju dijagnoze je biopsija (kirurško uzimanje i mikroskopska analiza) temporalne arterije. Postupak je kratkotrajan i izvodi se u lokalnoj anesteziji. Važno je napomenuti kako negativan nalaz biopsije ne isključuje dijagnozu, jer do 25 % nalaza može biti lažno negativno, te se u bolesnika sa temeljitom kliničkom sumnjom na GCA preporučuje biopsija temporalne arterije na suprotnoj strani glave.

Liječenje bolesnika s GCA mora započeti čim prije. Lijek izbora su kortikosteroidi (prednizon 1 mg / kg dnevno – max. 60 mg ), doza se nakon 10-ak dana postupno smanjuje za 10 mg svakih 7-14 dana do doze od 30 mg. U narednom razdoblju postupno se smanjuje i korigira doza sukadno praćenju kliničkih i laboratorijskih parametara. Ukoliko se s liječenjem ne započne pravovremeno, čak do 60% bolesnika može izgubiti vid i na drugo oko, dok kod pravovremeno započete terapije taj postotak se smanjuje na 10 – 20%. S obzirom da je bolest češća u starijih bolesnika (vršna pojavnost je u 7-8 desteljeću života) potrebno je voditi računa o mogućim nuspojavama terapije kao što su šećerna bolest, hipertenzija, gastritis, katarakta i osteoporoza. Neki bolesnici trebaju uzimati kortikosteroide u niskim dozama i duže od godinu dana. Pri neprihvatljivim nuspojavama kortikosteroidne terapije lijek izbora su citostatici.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Voda

Kad nam prisjednu jaja – salmonela i salmoneloza

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je salmonela? Salmonela, poznata i kao salmoneloza, je bakterijska infekcija koja uzrokuje proljev i bolove u trbuhu. Ova bakterija živi u probavnom sustavu životinja i ljudi, a najčešći oblik zaraze je putem kontaminirane hrane. To je jedan od najčešćih oblika bakterijskog trovanja hranom u svijetu. Simptomi salmonele Simptomi se mogu javiti nekoliko sati do […]

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Glavobolja

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Glavobolja

Možete li mi očitati MR nalaz mozga koji je rađen zbog glavobolja i vrtoglavica

Migrena

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Ibuprofen

Glavobolja – molim Vaš savjet

Iz iste kategorije

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Nalaz MR na hipofizi

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]