Glavobolja i gubitak vida u bolesnika s temporalnim arteritisom

Temporalni arteritis (ispravan termin je po novijoj klasifikaciji – gigantocelularni arteritis GCA) je imunološki posredovana kronična upala (vaskulitis) velikih i srednje velikih arterija.

To je bolest koji zahvaća ogranke karotidnih arterija, posebice sljepoočnu (temporalnu) arteriju. Gigantocelularni arteritis (GCA) najčešći je sistemski vaskulitis kod osoba starijih od 50. godina (učestalost 10-20 oboljelih na 100 000 osoba, a tri puta se češća javlja u ženskoj populaciji.

Uzrok bolesti nije poznat, međutim, smatra se da nastaje međusobnim djelovanjem više čimbenika kao što su spol, dob, genetski i okolišni čimbenici. Kao mogući uzrok navodi se i infekcija parvovirusom B19, mycoplasmom pneumonije, chlamydiom pneumonije i varicella zoster virusom. Jedan od osnovnih razloga nedovoljno brzom dijagnosticiranju bolesti je raznolika klinička slika GCA. Bolest se može manifestirati općim simptomima koji se javljaju u trećine bolesnika kao što su povišena tjelesna temperatura do 39 oC, umor, gubitak apetita i/ili gubitak tjelesne težine. S obzirom da je GCA često udružen s reumatskom polimijalgijom, bolesnici se žale na bolove u mišićima i zglobovima. Čest simptom bolesti je novonastala glavobolja ili, ukoliko bolesnik ima glavobolju odprije, ona mijenja karakter. Glavobolja je po svojim značajkama uglavnom tupog, rijetko pulsirajućeg karaktera, a po intenzitetu boli, blaga do umjerena (na ljestvici 1-10, oko 5). Obično se javlja na jednoj strani glave, u području sljepočnica ili čela te se bolesnik žali da ga u tom području koža boli na dodir. Upravo je glavobolja jedan od osnovnih razloga zbog kojeg se bolesnici s neprepoznatim GCA prvo upućuju na neurološki pregled te nerijetko i u hitne neurološke ambulante. U oko polovine bolesnika se javljaju bolovi u području čeljusti prilikom žvakanja što nastaje zbog slabije prokrvljenosti (ishemije) žvačnih mišića. U kliničkoj praksi često je da bolesnici tek na upit navode bol koja je prisutna kod žvakanja i gutanja. Jedna od ranih manifestacija bolesti uz glavobolju su prolazne smetnje vida koje mogu zahvatiti jedno ili oba oka. Bolesnici ih opisuju kao djelomični gubitak vidnog polja ili kao osjećaj „zavjese“ u vidnom polju jednog oka. Definitivno najteža komplikacija GCA (u 15-20% bolesnika) je trajni gubitak vida, koji nastupa iznenadno i bezbolno, može biti djelomičan ili potpun i može zahvatiti jedno ili oba oka. S obzirom da je u neliječenih bolesnika postotak gubitka vida do 60%, neophodno je na vrijeme prepoznati upozoravajuće simptome koje mogu prethoditi danima, te pravovremeno započeti terapiju.

U postavljanju dijagnoze uz detaljnu anamnezu neophodno je učiniti laboratorijsku obradu. U bolesnika s GCA nalazi se ubrzana sedimentacija, porast upalnog parametra CRP-a, slaborkvnost (anemija) i reaktivna trombocitoza (povien broj trombocita). Povišene vrijednosti jetrenih enzima, osobito alkalne fosfataze, javljaju se u 25 do 35 % bolesnika. Od dodatne slikovne obrade indicirano je učiniti ultrazvučni pregled temporalne arterije, angiografiju, magnetska rezonancu (MR) i pozitronsku emisijsku tomografiju (PET). Zlatni standard pri postavljanju dijagnoze je biopsija (kirurško uzimanje i mikroskopska analiza) temporalne arterije. Postupak je kratkotrajan i izvodi se u lokalnoj anesteziji. Važno je napomenuti kako negativan nalaz biopsije ne isključuje dijagnozu, jer do 25 % nalaza može biti lažno negativno, te se u bolesnika sa temeljitom kliničkom sumnjom na GCA preporučuje biopsija temporalne arterije na suprotnoj strani glave.

Liječenje bolesnika s GCA mora započeti čim prije. Lijek izbora su kortikosteroidi (prednizon 1 mg / kg dnevno – max. 60 mg ), doza se nakon 10-ak dana postupno smanjuje za 10 mg svakih 7-14 dana do doze od 30 mg. U narednom razdoblju postupno se smanjuje i korigira doza sukadno praćenju kliničkih i laboratorijskih parametara. Ukoliko se s liječenjem ne započne pravovremeno, čak do 60% bolesnika može izgubiti vid i na drugo oko, dok kod pravovremeno započete terapije taj postotak se smanjuje na 10 – 20%. S obzirom da je bolest češća u starijih bolesnika (vršna pojavnost je u 7-8 desteljeću života) potrebno je voditi računa o mogućim nuspojavama terapije kao što su šećerna bolest, hipertenzija, gastritis, katarakta i osteoporoza. Neki bolesnici trebaju uzimati kortikosteroide u niskim dozama i duže od godinu dana. Pri neprihvatljivim nuspojavama kortikosteroidne terapije lijek izbora su citostatici.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Bol

Molim Vaš savjet za jake glavobolje

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Arnold Chiari malformacija

Arnold Chiari malformacija

Arnold Chiari malformacija je strukturni defekti malog mozga. To je dio mozga koji kontrolira ravnotežu. Arnold Chiari malformacije češće pogađaju žene nego muškarce. Prije uporabe slikovnih metoda poput MR-a mozga smatralo se da je ova malformacija izuzetno rijetka. Povećana upotreba dijagnostičkih slikovnih tehnika kao što su MR i CT mozga dovela je do učestalijih dijagnoza. […]

Glavobolja

“Ice pick” glavobolja

Glavobolja je često stanje koje uzrokuje bol i nelagodu u glavi, tjemenu ili vratu. Procjenjuje se da 7 od 10 ljudi ima barem jedan napad glavobolje godišnje. Bolovi mogu biti blagi, ali u mnogim slučajevima javlja se jaka bol koja otežava koncentraciju na poslu i obavljanje drugih svakodnevnih aktivnosti. Postoji nekoliko različitih tipova glavobolje od […]

Glavobolja

Kome se obratiti zbog šuma u uhu?

Iz iste kategorije

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]