Je li potrebna obrada bolesnika s glavoboljom?

Danas smo svjedoci velikh lista čekanja na neke pretrage kao što s ultrazvuk vratnih krvnih žila, magnetska rezonanca mozga, elektroencefalografija (EEG) što dovodi do pitanja da li svaki bolesnik…

Danas smo svjedoci velikh lista čekanja na neke pretrage kao što s ultrazvuk vratnih krvnih žila, magnetska rezonanca mozga, elektroencefalografija (EEG) što dovodi do pitanja da li svaki bolesnik s glavoboljom treba učiniti opsežnu obradu. Ono što je nephodno znati je da glavobolja može biti bolest ili simptom u sklopu neke druge bolesti i s obzirom na to dijele se na primarne i sekundarne glavobolje. Primarne glavobolje nastaju zbog funkcijskih poremećaja mozga (migrena, tenzijska i cluster glavobolja) i čine 90 % ukupnog broja glavobolja, a sekundarne glavobolje samo su simptom neke druge bolesti poput tumora mozga, moždanog udara, infekcije i dr. U bolesnika s glavoboljom osobito bitno je uzeti detaljnu anamnezu jer će se u velikom broju slučajeva na temelju detaljnog razgovora i kliničkog pregleda postaviti dijagnoza primarnih glavobolja. Radi diferencijalne dijagnoze glavobolje ključno je upoznati se s  karakteristikama glavobolje, pitati ga koji dio glave boli, koliko traje bol, u koje doba dana ili noći se javlja te da li postoje pridruženi simptomi tipa mučnine, povraćanja, crvenila i suzenja iz oka  ili neke druge specifičnosti glavobolje  Osobito je bitno pitati bolesnika da li ima krvnog srodnika s glavoboljom s obzirom da su primarne glavobolje nasljedne. Većina bolesnika s kojima se susrećem dolazi s opsežnom obradom i jedno od glavnih pitanja je „svi nalazi su u redu a zašto mene boli glava i dalje“ što je potvrda da se u većine bolesti radi o primarnoj glavobolji kod koje obrada nije potrebna. 

Često indicirana pretraga u obradi glavobolja je EEG te je preporuka Američke neurološke akademije da EEG ne treba koristiti u potreban u rutinskoj obradi bolesnika s glavoboljom. Indiciran je jedino u bolesnika  s pridruženim simptomima koji sugeriraju epileptičku ataku kao što je atipična aura ili gubitak svijesti. U praksi se često susrećem s bolesnicima koji su zabrinuti zbog „promijenjenog „ EEG i sumnje na epilepsiju kojeg uopće nije niti trebalo učiniti. Također izuzetno puno bolesnika naručuje na na ulttazvuk krvnih žila glave i vrata što ima smisla jedino u bolesnika sa sumnjom na moždani udar, tranzitornu ishemijsku ataku ili kod traume glave i vrata dok u obradi glavobolja ta pretraga je nepotebna. Na kliničaru je da procjeni da li je neophodno i u kojem roku je potrebno učiniti neuroradiološku obradu tipa kompjutoriziranu tomografiju (MSCT) mozga ili magnetsku reznancu (MR) mozga te pretragu za prikaz krvnih žila mozga MSCT angiografiju ili MR angiografiju. Apsolultne indikacije za žurnu neuroradiološku obradu bolesnika s glavoboljom su slijedeće: 1. glavobolja (koja nije migrena s aurom) + promijenjen neurološki status (npr. žarišni neurološki deficit tipa slabija ruka i noga, ispad osjeta, smetnje govora, bolesnik koji „koči vrat“,  bolesnik koji ima promijenjene kognitivne funkcije (tipa pospanosti, usporenosti) 2. “glavobolja kao nikad do sada»- izuzetno jaka, naglo nastala glavobolja 3. znakovi povišenja intrakranijskog tlaka (mučnina, povraćanje, edem papile) 4. glavobolja + prva epileptička ataka. Također postoje i relativne indikacije za neuroradiološkom obradom što znači da pretragu nije potrebno učiniti istog trena a to su 1. bolesnik s ranije poznatom glavoboljom koja je postala sve češća i sve jačeg intenziteta 2. glavobolja uvijek na istoj strani ili mjestu 3. novonastala glavobolja (do nedavno bolesnik nije imao glavobolju) u bolesnika s malignom bolesti ili HIV-om 4. novonastala glavobolja u bolesnika starijeg od 50 godina 5. kronična dnevna glavobolja (glavobolja koja je prisutna više od 15 dana mjesečno).

Detaljan razgovor i neurološki pregled „zlatni su standard“ u postavljanju ispravne dijagnoze i jedini način da se bolesnika adekvatno počne liječiti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Bol

Jaka glavobolja – molim Vaš savjet

Bol

Molim Vaš savjet za jake glavobolje

Arnold Chiari malformacija

Arnold Chiari malformacija

Arnold Chiari malformacija je strukturni defekti malog mozga. To je dio mozga koji kontrolira ravnotežu. Arnold Chiari malformacije češće pogađaju žene nego muškarce. Prije uporabe slikovnih metoda poput MR-a mozga smatralo se da je ova malformacija izuzetno rijetka. Povećana upotreba dijagnostičkih slikovnih tehnika kao što su MR i CT mozga dovela je do učestalijih dijagnoza. […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Možete li mi pojasniti nalaz MR-a mozga trogodišnje kćeri?

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Molim savjet za vrtoglavicu

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]