Kako liječimo moždani udar? (4. Dio)

Faze sprječavanja nastanka te liječenja moždanog udara dijeli se na primarnu prevenciju, liječenje akutnog moždanog udara te sekundarnu prevenciju i rehabilitaciju.

Faze sprječavanja nastanka te liječenja moždanog udara dijeli se na primarnu prevenciju, liječenje akutnog moždanog udara te sekundarnu prevenciju i rehabilitaciju.
Pod primarnom prevencijom moždanog udara podrazumijevaju se mjere usmjerene na uklanjanje čimbenika rizika nastanka ateroskleroze kao što su regulacija krvnog tlaka, liječenje povišenih razina masnoća i šećera u krvi, regulacija tjelesne težine, primjena redovite tjelesne aktivnosti, umjerena konzumacija alkohola, prestanak pušenja…
Modifikacija životnog stila može biti vrlo učinkovit i jeftin način borbe protiv moždanog udara. Prekomjerena tjelesna težina nosi gotovo isti rizik za moždani udar kao i povišeni kolesterol te je u svrhu prevencije neophodno izbaciti prehranu koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljenu te hranu bogatu kolesterolom. Kako bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara treba prijeći na zdrav način prehrane: prehranu u kojoj dominiraju nezasićene masti – ulja, pogotovo maslinovo ulje, obilje voća i povrća, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, riba, pogotovo plava. Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska dijeta. Jednako tako dokazano je brojnim studijama da umjerena tjelesna aktivnost pridonosi smanjenju rizika moždanog udara. U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Ako postoji navika konzumiranja alkoholnih pića, treba ih konzumirati umjereno (vidjeti preporuke na samom kraju priručnika).
Svakako je potrebno liječiti prateće bolesti: povišeni krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, suženje karotidnih arterija. Važno je da se bolesnici točno pridržavaju uputa liječnika u pogledu liječenja navedenih bolesti i uzimaju sve propisane lijekove jer se adekvatnom kontrolom stanja i bolesti koje su čimbenici rizika može u značajnoj mjeri smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara.
Liječenje akutnog moždanog udara započinje odmah po postavljanju dijagnoze i isključenja krvarenja na MSCT mozga. Glavni je cilj sačuvati od trajnih oštećenja što veći dio mozga. Bolesnici s dijagnosticiranim cerebralnim infarktom unutar 3 sata od početka simptoma kandidati su za trombolitičku sistemnu terapiju što predstavlja specifičnu terapiju cerebralnog infarkta. Postupak se provodi tako da se na perifernu krvnu žilu daje lijek (rekombinatni tkivni plazminogen aktivator) koji vrlo učinkovito otapa ugrušak i na na taj način se ponovno uspostavlja cirkulacija u začepljenoj žili. Međutim, postoje brojni bolesnici koji nisu kandidati za taj postupak kao što su bolesnici s nedavnom operacijom ili preboljelim infarktom srca, sklonosti krvarenju itd.
Pored toga, danas se sve više etablira intervencijsko liječenje koje se naziva mehanička trombektomija. Izvodi je intervencijski radiolog, a osnovni je princip da se kateterom dođe do mjesta začepljenja moždane arterije te se posebnim instrumentarijem ugrušak odstrani iz cirkulacije čime se ponovno uspostavlja protok kroz žilu i oboljeli dio mozga.
Ostale mjere liječenja moždanog udara obuhvaćaju regulaciju svih bitnih parametara poput glukoze u krvi, krvnog tlaka, srčanog ritma, bubrežne funkcije i sl. U akutnoj fazi možanog udara započinje se s rehabilitacijom bolesnika u vidu fizikalne terapije i logopedskog tretmana.
Sekundarna prevencija znači liječenje i rehabilitaciju bolesnika koji su preboljeli moždani udar kako bi spriječili ponovni moždani udar, a započinje prepoznavanjem rizičnih čimbenika koji su do njega doveli. Ona obuhvaća:
a) promjenu načina života: prestanak pušenja, povećanje fizičke aktivnosti, smanjivanje tjelesne mase, promjenu prehrambenih navika,
b) liječenje popratnih bolesti koje su čimbenici rizika: povišeni krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, srčane bolesti i fibrilacija atrija,
c) u slučaju suženja karotidne arterije kirurško liječenje ili postavljanje stenta.
Intenzivna rehabilitacija bolesnika koji su preboljeli moždani udar je neophodna radi smanjenja neurološkog deficita na najveću moguću mjeru te osposobljavanja oboljelog za daljnji samostalan život.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

EEG

Ljubazno molim pojašnjenje EEG nalaza

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Mozak

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Mozak

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje