Faze sprječavanja nastanka te liječenja moždanog udara dijeli se na primarnu prevenciju, liječenje akutnog moždanog udara te sekundarnu prevenciju i rehabilitaciju.

Faze sprječavanja nastanka te liječenja moždanog udara dijeli se na primarnu prevenciju, liječenje akutnog moždanog udara te sekundarnu prevenciju i rehabilitaciju.
Pod primarnom prevencijom moždanog udara podrazumijevaju se mjere usmjerene na uklanjanje čimbenika rizika nastanka ateroskleroze kao što su regulacija krvnog tlaka, liječenje povišenih razina masnoća i šećera u krvi, regulacija tjelesne težine, primjena redovite tjelesne aktivnosti, umjerena konzumacija alkohola, prestanak pušenja…
Modifikacija životnog stila može biti vrlo učinkovit i jeftin način borbe protiv moždanog udara. Prekomjerena tjelesna težina nosi gotovo isti rizik za moždani udar kao i povišeni kolesterol te je u svrhu prevencije neophodno izbaciti prehranu koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljenu te hranu bogatu kolesterolom. Kako bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara treba prijeći na zdrav način prehrane: prehranu u kojoj dominiraju nezasićene masti – ulja, pogotovo maslinovo ulje, obilje voća i povrća, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, riba, pogotovo plava. Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska dijeta. Jednako tako dokazano je brojnim studijama da umjerena tjelesna aktivnost pridonosi smanjenju rizika moždanog udara. U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Ako postoji navika konzumiranja alkoholnih pića, treba ih konzumirati umjereno (vidjeti preporuke na samom kraju priručnika).
Svakako je potrebno liječiti prateće bolesti: povišeni krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, suženje karotidnih arterija. Važno je da se bolesnici točno pridržavaju uputa liječnika u pogledu liječenja navedenih bolesti i uzimaju sve propisane lijekove jer se adekvatnom kontrolom stanja i bolesti koje su čimbenici rizika može u značajnoj mjeri smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara.
Liječenje akutnog moždanog udara započinje odmah po postavljanju dijagnoze i isključenja krvarenja na MSCT mozga. Glavni je cilj sačuvati od trajnih oštećenja što veći dio mozga. Bolesnici s dijagnosticiranim cerebralnim infarktom unutar 3 sata od početka simptoma kandidati su za trombolitičku sistemnu terapiju što predstavlja specifičnu terapiju cerebralnog infarkta. Postupak se provodi tako da se na perifernu krvnu žilu daje lijek (rekombinatni tkivni plazminogen aktivator) koji vrlo učinkovito otapa ugrušak i na na taj način se ponovno uspostavlja cirkulacija u začepljenoj žili. Međutim, postoje brojni bolesnici koji nisu kandidati za taj postupak kao što su bolesnici s nedavnom operacijom ili preboljelim infarktom srca, sklonosti krvarenju itd.
Pored toga, danas se sve više etablira intervencijsko liječenje koje se naziva mehanička trombektomija. Izvodi je intervencijski radiolog, a osnovni je princip da se kateterom dođe do mjesta začepljenja moždane arterije te se posebnim instrumentarijem ugrušak odstrani iz cirkulacije čime se ponovno uspostavlja protok kroz žilu i oboljeli dio mozga.
Ostale mjere liječenja moždanog udara obuhvaćaju regulaciju svih bitnih parametara poput glukoze u krvi, krvnog tlaka, srčanog ritma, bubrežne funkcije i sl. U akutnoj fazi možanog udara započinje se s rehabilitacijom bolesnika u vidu fizikalne terapije i logopedskog tretmana.
Sekundarna prevencija znači liječenje i rehabilitaciju bolesnika koji su preboljeli moždani udar kako bi spriječili ponovni moždani udar, a započinje prepoznavanjem rizičnih čimbenika koji su do njega doveli. Ona obuhvaća:
a) promjenu načina života: prestanak pušenja, povećanje fizičke aktivnosti, smanjivanje tjelesne mase, promjenu prehrambenih navika,
b) liječenje popratnih bolesti koje su čimbenici rizika: povišeni krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, srčane bolesti i fibrilacija atrija,
c) u slučaju suženja karotidne arterije kirurško liječenje ili postavljanje stenta.
Intenzivna rehabilitacija bolesnika koji su preboljeli moždani udar je neophodna radi smanjenja neurološkog deficita na najveću moguću mjeru te osposobljavanja oboljelog za daljnji samostalan život.