Ukoliko patite od migrene, niste sami jer migrena kao bolni, nepredvidivi poremećaj živčanog sustava zahvaća, prema nekim podatcima, oko 10-12 % stanovništva. Migrenu definiramo kao epizodičku glavobolju s tipično unilateralnom pulsirajućom boli koja je obično popraćena mučninom, povraćanjem, fotofobijom te osjetljivošću na buku.

Ukoliko patite od migrene, niste sami jer migrena kao bolni, nepredvidivi poremećaj živčanog sustava zahvaća, prema nekim podatcima, oko 10-12 % stanovništva.

Migrenu definiramo kao epizodičku glavobolju s tipično unilateralnom pulsirajućom boli koja je obično popraćena mučninom, povraćanjem, fotofobijom te osjetljivošću na buku. Prema međunarodnoj klasifikaciji, razlikujemo dva osnovna tipa migrene: migrenu s aurom (klasična migrena) kada  glavobolji prethodi aura, i migrenu bez aure (obična migrena) kada se prije glavobolje ne javlja aura (1).

Bol kod migrena najčešće dolazi u napadajima te bolesnici imaju predosjećaj sličan kao kod nekih epileptičkih napadaja. Migrena ima snažan socijalni učinak, utječući na kvalitetu života i radnu produktivnost te je jedan od najčešćih razloga izostanka s posla.  

Među najčešće „okidače“ migrenalnog napadaja smatraju se stres, glasni zvukovi, umor, post, hormonalne promjene kod žena, promjene vremena,  jako svjetlo ili bliještanje, hrana i alkohol te poremećaj spavanja. Ukoliko ne prepoznajemo „okidače“, preporuča se započinjanje vođenja dnevnika migrene zbog praćenja događaja u satima koji prethode napadaju.

Iako propisivanje lijekova igra važnu ulogu u prevladavanju migrene, promjena životnih navika mora biti uključena u bolju podršku liječenju. Stoga se, između ostalog, preporuča  uvođenje optimalno planiranog životnog rasporeda (odlaska u krevet, šetnji te obroka u određeno doba dana), ograničavanja nekih stimulansa (kofeina, alkohola i sl.), briga o svojem tijelu (adekvatna hidracija i težnja umjerenom vježbanju dva do tri puta tjedno) te održavanje pozitivnog stava i u stresnim razdobljima (pritom pomaže razgovor s obitelji i prijateljima).

Terapijski pristup liječenju migrene sastoji se od kombinacije farmakoterapije i bihevioralne terapije s ciljem redukcije kroniciteta tegoba.

Kod višestopnih migrenoznih napadaja, preventivno uključujemo tzv. profilaksu migrene, tj. terapiju koju bolesnik uzima svakodnevno, neovisno o pojavnosti napadaja.

Indikacija za uzimanje preventivne terapije su tri ili više napadaja mjesečno, značajna onesposobljenost tijekom napadaja te trajanja napadaja više od 90 minuta (2).

Jedan od terapijskog pristupa profilakse migrene te nekih kroničnih glavobolja  jest terapija  antiepilepticima, a jedan od antiepilepika novije, četvrte generacije, je lamotrigin (3,4). Lamotrigin spada u inhibitore voltaže ionskih kanala, izaziva blokadu ponavljajućeg okidanja kulture neurona te na taj način blokira oba mehanizma koji izazivaju ponavljanje okidanja: blokira kanale čije otvaranje i propusnost za natrij ovisi o naponu, tj.  kanale ovisne o primjeni (“use-dependent”)  i inhibira patološko otpuštanje glutamata, aminokiseline koja ima glavnu ulogu u nastanku epileptičkih napadaja, jednako kao što inhibira i glutamatom izazvane navale akcijskih potencijala. Brza i potpuna apsorbcija iz crijeva, bez značajnijeg metabolizma prvog prolaza kroz jetru, prednosti su lamotrigina kao lijeka (5) .

Deset od petnaest posto svih bolesnika s migrenom pati od migrene s aurom. Lamotrigin je također visoko djelotvoran pri reduciranju migrenalne aure i migrenalnih napadaja, utječući na potencijano moguće širenje kortikalne depresije kao trigera  trigeminalne  vaskularne aktivacije te zatim razvoja migrenalne glavobolje.
Za mnoge od ovih bolesnika, faza aure obuhvaća vidne i osjetne deficite od 30 do 60 minuta, a kod nekih slučajeva i nekoliko sati. Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonancu visokog polja s približno kontinuiranim snimanjem tijekom vizualne aure, kortikalnu šireću depresiju-CDS (od engl. cortical spreading depression) može se vizualizirati kao događaj u humanom okcipitalnom korteksu, potvrđujući koncept prolazne, sporo šireće ekscitacije (depolarizacije) moždane kore nakon koje slijedi dugotrajna depresija kao podloga mehanizma migrenalne aure (6).

Bazirajući se na konceptu navedenih  CSD događaja u patogeneze migrene, anti-glutamatna strategija sugerira se kao potencijalni smjer liječenja migrenalnih aura. Lamorigin, kao potencijalni inhibitor natrijskih kanala s anti-glutamatergičkim učinkom (7), smatra se  učinkovitim pri snižavanju frekvencije i intenziteta migrenalne aure, na što ukazuju rezultati nekoliko pilot studija lamotriginom liječenih migrenalnih aura (8,9).

Literatura:

Headache Classification Committee of the International Headache Society. Classification and diagnostic criteria for headache disorders, cranial neuralgias, and facial pain. Cephalgia 1988;8:1-96.
Chiossi L, Negro A, Capi M, Lionetto L, Martelletti P. Sodium channel antagonists for the treatment of migraine. Expert Opin Pharmacother. 2014;15(12):1697-706.
Nomura S, Shimakawa S, Fukui M, Tanabe T, Tamai H.Lamotrigine for intractable migraine-like headaches in Sturge-Weber syndrome. Brain Dev. 2014;36(5):399-401.
Lenaerts ME. Update on the therapy of the trigeminal autonomic cephalalgias. Curr Treat Options Neurol. 2008;10(1):30-5.
Jackson JL, Cogbill E, Santana-Davila R, Eldredge C, Collier W, Gradall A, Sehgal N, Kuester J.A Comparative Effectiveness Meta-Analysis of Drugs for the Prophylaxis of Migraine Headache. PLoS One. 201514;10(7).
Hadjikhani N, Sanchez Del Rio M, Wu O, et al. Mechanisms of migraine aura revealed by functional MRI in human visual cortex. Proc Natl Acad Sci U S A 2001;98:4687–92.
Wang SJ, Huang CC, Hsu KS, et al. Presynaptic inhibition of excitatory neurotransmission by lamotrigine in the rat amygdalar neurons. Synapse 1996;3:248–55.
Lampl C, Buzath A, Klinger D, et al. Lamotrigine in the prophylactic treatment of migraine aura—a pilot study. Cephalalgia 1999;19:58–63.
D’Andrea G, Granella F, Cadaldini M, et al. Effectiveness of lamotrigine in the prophylaxis of migraine with aura: an open pilot study. Cephalalgia 1999;19:64–6.)