Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca.

Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu se javljati tijekom cijeloga života, sa periodima češćeg i rjeđeg javljanja. Migrena je uz moždani udar jedna od najčešćih neuroloških bolesti koje uzrokuju nesposobnost obavljanja svakodnevnih životnih zadaća tj. jedan je od najčešćih specifičnih uzročnika disabiliteta. Učestali i ponavljajući napadi migrenske boli uzrokuju smanjenje sposobnosti pojedinaca da za vrijeme migrenskih napada normalno obavljaju svakodnevne aktivnosti i poslove, time značajno narušavajući fizičko i psihičko stanje tih pacijenata, ali i kvalitetu njihovog života. Uostalom, poznato je da se migrene povezuju sa većom učestalošću depresije i anksioznosti te da je njihova pojavnost ovisna o intenzitetima i učestalošću migrenskih napada. Zbog utjecaja napada migrenske boli na fizičko i psihičko stanje bolesnika, razumljivo je da se često postavlja pitanje ima li migrena utjecaj i na kognitivno stanje i funkcije pojedinaca. Subjektivni osjećaj smanjenja kognitivnih sposobnosti nije neuobičajen u pacijenata koji boluju od migrene. Iako kognitivno propadanje uobičajeno nije dio simptomatologije koju povezujemo s migrenom, pacijenti najčešće javljaju subjektivan osjećaj smanjenja pažnje, koncentracije te probleme sa memorijom. Ti kognitivni simptomi češći su u akutnim fazama napada migrenske boli, ali neki pacijenti ih javljaju i u periodima bez napada. U migreni su jačina boli, više razine depresije i tjeskobe koje idu sa bolnim podražajima, te loša kvaliteta sna i smanjeno trajanje sna za vrijeme napada povezani sa subjektivnim osjećajem kognitivnoga pada.

Točna povezanost migrene i kognitivne disfunkcije nije u potpunosti jasna. U recentnim studijama pokazalo se da se u mozgu pacijenata s migrenom s vremenom događa reorganizacija neuralnih konekcija u mozgu. Biološki mehanizam koji bi objasnio postojanje kognitivne disfunkcije u migreni je promijenjena funkcionalna organizacija neuronskih mreža koje su primarno zadužene za procesiranje boli te provođenje kognitivnih procesa tijekom proživljavanja bolnih senzacija. Najčešće su zahvaćeni putevi odgovorni za planiranje, pažnju, rješavanje problema, vizualnu percepciju i procesiranje, memoriju, učenje te regulaciju ponašanja. Pojednostavljeno, fizička bol koju pacijenti osjećaju za vrijeme napada uzrokuju da se mozak tih pacijenata fokusira samo na bolove time smanjujući sposobnost usmjeravanja pažnje te moždanih kapaciteta na druge kognitivne zadaće koje bi zdravi mozak inače lakše i brže procesuirao.

Brojne su prospektivne i longitudinalne studije koje su htjele odgovoriti utječe li migrena na kognitivne funkcije u oboljelih pojedinaca, ali zasada još uvijek nema jednoznačnoga odgovora.

O kognitivnim sposobnostima tijekom napada migrene u odnosu na periode bez bolova različita su stajališta. U nekim istraživanjima standardizirani neuropsihološki testovi pokazuju da su napadaji migrene povezani s lošijim kognitivnim performansama u usporedbi s razdobljima bez glavobolje i ta su ispitivanja pokazala različite stupnjeve kognitivnog oštećenja tijekom napadaja. Ipak, kognitivna funkcija u ljudi sa migrenom koja se smanjuje tijekom razdoblja napada, osobito brzina primanja i obrade podataka, jezično pamćenje i učenje, ukazuje na to da je taj kognitivni pad ipak reverzibilna i privremena, a ne trajna disfunkcija te bi mogla biti povezana s rezultatom akutnih bolnih procesa u mozgu. Također, pokazalo se da su povećana učestalost i dulje trajanje napada migrene povezani s lošijom kognitivnom funkcijom, prvenstveno u vidu vidno-prostorne i izvršne funkcije, jezika, apstrakcije i odgođenog prisjećanja. No, postoje i populacijske studije koje u pacijenata s migrenom nisu našle razlike u kognitivnim performansama za vrijeme napada i tijekom razdoblja između napada, dok pak neke kliničke studije navode lošije kognitivne performanse bolesnika s migrenom i tijekom perioda bez bolova.

Gledajući usporedbu kognitivnih funkcija između pacijenata s migrenom i zdravih kontrola, većina populacijskih studija nije pokazala razliku između pacijenata s migrenom i ispitanika bez glavobolje što se tiče kognitivnih sposobnosti. Osobito se to odnosi na longitudinalne studije koje nisu dale nikakve dokaze za kognitivnu disfunkciju i pad tijekom vremena kod pacijenata s migrenom.

Ipak u nekim studijama, osobe koje pate od migrene imale su lošije rezultate u zadatku održane pažnje i brzine obrade podataka, ali ne i u zadacima verbalne fluentnosti, radne memorije ili mjerenjima verbalnog i vizualnog učenja u odnosu na zdrave kontrole. Jedna meta-analiza pokazala je nižu opću kognitivnu i jezičnu funkciju u skupini s migrenom, ali nije pokazala značajnu razliku u vizualno-prostornoj funkciji, pažnji, izvršnoj funkciji i pamćenju između skupine s migrenom i skupine bez migrene. Postoje i istraživanja koja su pokazala poremećaj kognitivne funkcije u osoba s migrenom i u jeziku, pamćenju, vizualnom prostoru, izvršnim funkcijama i pažnji. No, važno je za napomenuti da ipak pad ukupne kognitivne funkcije nije imao ozbiljan utjecaj na svakodnevni život osoba s migrenom. U nekim studijama navodi se da bolesnici s migrenom s aurom imaju izraženiju kognitivnu disfunkciju od onih s migrenom bez aure, osobito u vidno-prostornim i izvršnim funkcijama, ali i u zadatcima pozornosti, imenovanju, pamćenju i apstraktnosti. Ipak, druge studije nisu pronašle razliku u kognitivnom učinku između bolesnika s migrenom s aurom ili bez aure.

Diskrepancija i različiti rezultati u navedenim studijama vjerojatno mogu biti pripisani drugačijim metodologijama pojedinih studija, različitim metodama u procjeni kognitivnih funkcija kod migrena, razlikama u koncepcijama studija te različitom broju ispitanika. Kliničke značajke ispitivanih pacijenata poput dobi, spola, prisutnosti aure, učestalosti i trajanja napada, intenzitet boli, korištenje analgetika, pridruženi komorbiditeti te životni stil svakog pojedinca samo su neke od značajki koje također mogu biti potencijalni uzroci oprečnih rezultata.

Također, neke studije pokazale su da postoji povezanost između migrene i povećanog rizika za razvojem demencije. U jednoj meta analizi pokazalo se kako bi migrena mogla biti i rizični faktor za razvoj vaskularne demencije, ali i Alzheimerove bolesti. Poznato je da migrena nastaje stvaranjem i širenjem tzv. šireće kortikalne depresije, koja predstavlja svojevrsni šireći val depolarizacije neurona u ljudskome mozgu dovodeći do prekida neuralnih puteva te samim time i disrupcije kortikalne funkcije mozga koja može uzrokovati dugoročne posljedice na krvne žile i korteks, tj. jedan je od uzroka cerebrovaskularne disfunkcije. Cerebrovaskularna disfunkcija u podlozi je i vaskularnih demencija, čime se povezanost ove dvije patologije može objasniti.

Zaključno, migrena nosi svoj teret na bilo fizičko, bilo psihičko zdravlje i opću funkcionalnost pojedinca. Provedene studije se u većini slučajeva slažu da migrene utječu na kognitivne sposobnosti pojedinaca, tj. uzrokuju određeni stupanj kognitivne disfunkcije, posebno za vrijeme trajanja napada migrenske boli. Kognitivna disfunkcija u osoba s migrenom ispoljava se najčešće u vidu slabije izvršnih funkcija, pažnje, vizuo-prostornih funkcija, memorije te jezičnih sposobnosti. Ipak određene, većinom longitudinalne studije, navode suprotne zaključke, tj. nisu dokazale da migrenski napadi uzrokuju kognitivnu disfunkciju u zahvaćenih pojedinaca. Budući da su mišljenja i dalje podijeljena, nužna su daljnja istraživanja ove tematike kako bi se razjasnila povezanost migrene i kognitivnih funkcija. Nova istraživanja i spoznaje će u budućnosti pomoći u boljem razumijevanju utjecaja migrene na ljudski mozak i kogniciju, ali samim time dati i jasne dokaze za ranu prevenciju, ali i sprečavanje daljnje progresije eventualne postojeće kognitivne disfunkcije u osoba s migrenom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lijekovi

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Alkohol

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Encefalitis

Sumnja na encefalitis – što mi savjetujete?

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Glavobolja

Glavobolja

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Tumačenje nalaza MR lumbalne kralježnice

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Što ovo znači u mom nalazu?