Paroksizmalna hemikranija – 1.dio

Paroksizmalna hemikranija je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija.

Paroksizmalna hemikranija je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija. Po kliničkoj slici slična je cluster glavobolji (vidi tekst na ovom portalu), međutim ta vrsta glavobolje češća je u žena i može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako obično između 34 i 41 godine života. Radi se o rijetkom poremećaju čija točna incidencija i prevalencija nije poznata. Prema nekim procjenama prevalencija parokizmalne hemikranije iznosi 1-3% prevalencije cluster glavobolja. Ako je prevalencija cluster glavobolje 1 na 500, prevalencija paroksizmalne hemikranije je 1 na 25 0000.
Klinička slika
Paroksizmalna hemikranija ima karakterističnu kliničku sliku. Kakteristična je jaka, jednostrana, oštra bol uglavnom prisutna u području oka, iznad oka, u području sljepoočnice ili u području čela. Rjeđe, bol je prisutna u području zatiljka ili u području vrata, uha ili zubi. Bol obično traje između 2-30 minuta i nastupa iznenada i javlja se 1 do 40 x na dan. Uz bol prisutne su istostrani autonomni simptomi tipa suženja i crvenila oka, curenja nosa, začepljenosti nosa, bolesniku može oteknuti i spustiti se kapak. Kao i u cluster glavobolji, bolesnici su izrazito uznemireni i za vrijeme napadaja lakše im je ako hodaju. Mirovanje pogoršava bol.

Dijagnostički kriteriji
Dijagnoza paroksizmalne hemikranije postavlja se na temelju dijagnostičkih kriterija Internacionalne klasifikacije glavobolja (ICHD) iz 2018. g. i urednog neurološkog statusa. Također, potvrda dijagnoze je dobar klinički odgovor na indometacin.
ICHD-3
A Najmanje 20 ataka koji ispunjavaju kriterije B-D
B. Jaka jednostrana, orbitalna, supraorbitalna i/ili temporalna bol koja neliječena traje 2-30 minuta
C. Glavobolja je povezane s najmanje jednim od sljedećih simptoma prisutnih na istoj strani gdje boli:
1.
• crvenilo oko i/ili suženje oka
• začepljenoost nosa ili curenje
• otok kapka
• znojenje čela ili lica
• suženje zjenice oka ili spušteni kapak

2. Psihomotorna agitacija
D. Frekvencija napadaja : više od 5/ dan
E. Reagira na indometacin (150 mg/dan)
F. Ne može se bolje objasniti drugom dijagnozom ICHD-3

80% bolesnika ima kroničnu paroksizmalu hemikraniju gdje je glavobolja prisutna duže od godinu dana ili uz prisutnu remisiju koja traje kraće od 3 mjeseca.

Epizodična paroksizmalna hemikranija obično traje od 7 dana do godinu dana s razdobljima bez boli trajanja od 3 mjeseca i duže.

Liječenje
Lijek izbora kod te vrste glavobolje je indometacin koji pripada skupini nesteroidnih antireumatika. Taj lijek često se propisuje u terapiji različitih imunoloških i reumatskih bolesti (reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis…), metaboličkih bolesti (giht) te u oftalmologiji kod uveitisa.
Početna doza indometacina je 75 mg podijeljena u tri dnevne doze. Ako prva tri dana ne dođe do remisije potrebno je dići dozu na 150 mg, a ukoliko nakon 10 dana ne bude efekta na 225 mg. Za paroksizmalnu hemikraniju karakteristična je abruptni nestanak boli i to obično unutar dva dana od primjene indometacina. Tipična doza održavanja je 25-100 mg dnevno. S obzirom da indometacin je najčešće povezan s gastrointestinalnim smetnjama (česti uzrok želučanih ulkusa) neohodna je istodobna gastroprotekcija. Osim toga indometacin može dovesti do oštećenja bubrežne funkcije te može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. U bolesnika s kroničnom paroksizmalnom hemikranijom (bol traje duže od godinu dana) neophodna je trajna terapija indometacinom uz individualnu titraciju doze. Svakih šest mjeseci potrebno je pokušati ga u potpunosti izostaviti, iako je to rijetko moguće te bolesnici trajno uzimaju najmanju, ali djelotvornu dozu indometacina uz gastroprotekciju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Bol

Molim Vaš savjet za jake glavobolje

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Arnold Chiari malformacija

Arnold Chiari malformacija

Arnold Chiari malformacija je strukturni defekti malog mozga. To je dio mozga koji kontrolira ravnotežu. Arnold Chiari malformacije češće pogađaju žene nego muškarce. Prije uporabe slikovnih metoda poput MR-a mozga smatralo se da je ova malformacija izuzetno rijetka. Povećana upotreba dijagnostičkih slikovnih tehnika kao što su MR i CT mozga dovela je do učestalijih dijagnoza. […]

Glavobolja

Kome se obratiti zbog šuma u uhu?

Glavobolja

“Ice pick” glavobolja

Glavobolja je često stanje koje uzrokuje bol i nelagodu u glavi, tjemenu ili vratu. Procjenjuje se da 7 od 10 ljudi ima barem jedan napad glavobolje godišnje. Bolovi mogu biti blagi, ali u mnogim slučajevima javlja se jaka bol koja otežava koncentraciju na poslu i obavljanje drugih svakodnevnih aktivnosti. Postoji nekoliko različitih tipova glavobolje od […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

MR mozga – možete li mi pojasniti nalaz?