Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG).

Spavanje i njegove faze

Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza koje se izmjenjuju između NREM spavanja i sna brzih pokreta očiju (REM). Ove faze su podijeljene u različite faze, od kojih svaka služi određenoj funkciji za tijelo i mozak.

NREM spavanje:

Faza 1: Najplića faza sna, često se naziva prijelaz između budnosti i sna.

Stadij 2: Dublja faza u kojoj tjelesna temperatura pada, otkucaji srca se usporavaju i vretena spavanja postaju vidljiva na elektroencefalogramu (EEG).

Faza 3: Također poznata kao sporovalno spavanje (SWS), to je najdublja faza NREM spavanja, ključna za fizički oporavak, konsolidaciju pamćenja i zdravlje imunološkog sustava.

REM spavanje:

Karakteriziraju ga brzi pokreti očiju, povećana aktivnost mozga i živi snovi. REM spavanje ključno je za kognitivne procese poput pamćenja i emocionalne regulacije.

Vretena spavanja prvenstveno se javljaju tijekom faze 2 NREM spavanja, što ih čini važnim markerom za stabilnost sna i prijelaze između faza.

Vretena spavanja kratki su naleti moždane aktivnosti koji traju oko 0,5 do 2 sekunde, a pojavljuju se u frekvencijskom rasponu od 11 do 16 Hz na EEG-u. Ti su elementi najizraženiji tijekom faze 2 NREM spavanja i stvaraju se u talamusu, dijelu mozga koji ima ključnu ulogu u osjetilnoj percepciji i regulaciji motoričkih funkcija.

Vretena spavanja služe kao zaštitni mehanizam sprječavajući mozak da se probudi kao odgovor na vanjske podražaje, poput buke. To pomaže u održavanju kontinuiteta sna. Smatra se da su vretena spavanja uključena u konsolidaciju pamćenja, posebno u integraciji novih informacija s postojećim sjećanjima. Studije pokazuju da su učestalost i intenzitet vretena u pozitivnoj korelaciji s kognitivnom izvedbom i učenjem. Vjeruje se da vretena spavanja doprinose sinaptičkoj plastičnosti, što je sposobnost mozga da ojača ili oslabi veze između živčanih stanica (sinapse) kao odgovor na učenje i iskustvo. Istraživanja su također povezala vretena spavanja s emocionalnom obradom, osobito u regulaciji raspoloženja i odgovora na stres.

Važnost vretena spavanja u zdravlju i bolesti

Aktivnost vretena može varirati od pojedinca do pojedinca, a čimbenici poput dobi, spola i poremećaja spavanja utječu na njihov izgled. Na primjer, mlađe osobe imaju češće i intenzivnije vretena spavanja, dok starije odrasle osobe mogu doživjeti pad aktivnosti vretena.

Vretena spavanja ne služe samo kao markeri zdravog sna, već su također povezana s raznim neurološkim i psihijatrijskim stanjima.

Kognitivna funkcija: Studije sugeriraju jaku vezu između aktivnosti vretena spavanja i kognitivnih sposobnosti kao što su učenje, rješavanje problema i radna memorija. Povećana aktivnost vretena često se opaža nakon zadataka učenja, naglašavajući njihovu ulogu u konsolidaciji pamćenja.

Starenje: Kako ljudi stare, frekvencija i gustoća vretena spavanja imaju tendenciju pada, što se može povezati s kognitivnim padom u starijih odraslih osoba. Smanjena aktivnost vretena povezana je s demencijom i Alzheimerovom bolešću, što sugerira da vretena mogu štititi od kognitivnih oštećenja.

Mentalno zdravlje: Abnormalnosti u aktivnosti vretena sna uočene su kod pojedinaca također sa shizofrenijom, bipolarnim poremećajem i depresijom. Na primjer, smanjena gustoća vretena često se vidi u bolesnika sa shizofrenijom, što je u korelaciji s kognitivnim nedostatkom i oštećenjem radnog pamćenja.

Poremećaji spavanja: Aktivnost vretena spavanja može biti poremećena kod osoba s poremećajima spavanja kao što su nesanica ili opstruktivna apneja za vrijeme spavanja. Kod opstruktivne apneja za vrijeme spavanja, česta buđenja uzrokovana prekidima disanja mogu smanjiti aktivnost vretena, utječući na pamćenje i kognitivnu funkciju.

Osim toga, osobe koje pate od nesanice mogu pokazati izmijenjene karakteristike vretena spavanja, što odražava poteškoće u održavanju dubokog, mirnog sna.

Kako poboljšati san

Vretena spavanja se prirodno stvaraju tijekom 2. faze spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) i postoji nekoliko načina za potencijalno pojačavanje njihove pojave. Ove strategije usmjerene su na poboljšanje ukupne kvalitete sna i osiguravanje pravih uvjeta za proizvodnju vretena. Dobra higijena spavanja temelj je za promicanje zdravih obrazaca spavanja. Temelji se na održavanju dosljednog raspored spavanja; odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svaki dan pomaže regulirati unutarnji sat tijela (cirkadijalni ritam), omogućujući dosljednu proizvodnju vretena spavanja tijekom NREM spavanja. Stvaranje opuštajuće rutini prije spavanja; aktivnosti poput čitanja, meditacije ili kupanja u toploj kupki mogu pomoći mozgu da signaliziraju da je vrijeme za spavanje, promičući dublje, stabilnije faze sna u kojima se javljaju vretena. Ograničeno izlaganje ekranima prije spavanja je bitno jer plavo svjetlo koje emitiraju telefoni, tableti i računala može ometati proizvodnju melatonina, otežavajući usnivanje i ostajanje u dubljim fazama sna. Skraćivanje vremena ispred ekrana barem sat vremena prije spavanja može poboljšati kvalitetu sna. Kontroliranje okruženja za spavanje u vidu regulacije temperature sobe u kojoj se spava kao i regulacija pretjerane buke i svjetla vrlo su bitni za regulaciju sna. Redovita tjelesna aktivnost, osobito aerobna tjelovježba, može poboljšati kvalitetu sna promicanjem sporovalnog sna. Istraživanja pokazuju da osobe koje redovito vježbaju imaju tendenciju dubljeg sna. Kofein je stimulans koji može poremetiti arhitekturu sna i smanjiti vrijeme provedeno u NREM spavanju te je bitno izbjegavati uzimanje kofeina u poslijepodnevnim satima. Slično tome, alkohol može uzrokovati fragmentirani san i smanjiti količinu vremena provedenog u fazama dubokog sna, što dovodi do manjeg broja vretena. Veliki obroci ili začinjena hrana neposredno prije spavanja mogu poremetiti probavu i ometati san, otežavajući dosezanje dubljih faza sna u kojima se javljaju vretena. Visoke razine stresa i tjeskobe mogu negativno utjecati na obrasce spavanja, što dovodi do poteškoća sa spavanjem. Tehnike opuštanja mogu poboljšati kvalitetu sna.

Vretena za spavanje sastavni su dio naše arhitekture spavanja, igraju bitnu ulogu u zaštiti sna, podržavaju konsolidaciju pamćenja i promiču kognitivno i emocionalno zdravlje. Poboljšanjem kvalitete sna kroz pravilnu higijenu spavanja, redovitu tjelovježbu, kontrolu stresa i uključivanje u mentalne aktivnosti mogu znatno pomoći u regulaciji spavanja i unaprjeđenje zdravlja kako fizičkog tako i emotivnog. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Živčane stanice

EEG zbog glavobolje – molim Vaše stručno mišljenje

Hipersomnija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

San

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Spavanje

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

EEG

Možete li mi objasniti EEG nalaz supruga?

Rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Molim savjet za MR nalaz mozga na koji sam išla zbog jakih glavobolja i povraćanja

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Meningeom

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Neurologija

Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]