Unatoč proširenom znanju o uzrocima i manifestacijama astme, u zadnjih 40 godina je odobreno vrlo malo novih lijekova koji umanjuju simptome astme.

Unatoč proširenom znanju o uzrocima i manifestacijama astme, u zadnjih 40 godina je odobreno vrlo malo novih lijekova koji umanjuju simptome astme. Posebne prehrambene smjernice za oboljele od astme za sada nisu izrađene te se ne zna koja bi hrana mogla imati povoljan učinak.

Potencijalna terapija đumbirom

Astmu karakterizira stezanje bronhijalnih cijevi koje prenose zrak u pluća te ga izvode iz pluća van. Sa svrhom otpuštanja mišića u dišnom sustavu koriste se bronhodilatacijski lijekovi beta-agonisti. Nedavno su znanstvenici sa američkog Sveučilišta u Columbiji otkrili kako određeni pročišćeni spojevi iz đumbira mogu sinergijski djelovati s beta-agonistima i djelotvornije otpuštati mišiće u dišnom sustavu. Od tri vrste spojeva izoliranih iz đumbira, 6-shogaol je bio najdjelotvorniji. No sva tri spoja su inhibirala djelovanje enzima u plućima za kojeg su ranija istraživanja otkrila kako djeluje negativno odnosno inhibira procese kojima se opuštaju mišići i smanjuje upala. Dodatno, 6-shogaol je razgrađivao aktinske filamente – proteinske strukture koje također sudjeluju u procesu stezanja glatkih mišića u dišnom sustavu. No osim nade da će se snaga đumbirovih spojeva detaljnije istražiti i da će se pokazati da primjenjivani u obliku aerosola imaju terapeutsko djelovanje, za sada nam preostaje da đumbir konzumiramo u sklopu redovne prehrane.

Vitaminom D protiv simptoma

U terapiji astme uključeni su i steroidi čije uzimanje može rezultirati neželjenim nuspojavama ili su pak određeni oboljeli otporni na njihovo djelovanje zbog čega su te osobe izložene češćim i ozbiljnijim napadima. Znanstvenici iz Londona otkrili su kako vitamin D može pomoći smanjiti simptome astme. Naime, mala studija, u kojoj je sudjelovalo ukupno 38 ispitanika, mjerila je aktivnost interleukina 17 A – stanica imuniteta koje su zadužene za borbu protiv infekcija, a istovremeno pogoršavaju simptome astme te u velikim količinama smanjuju djelovanje steroida. Rezultati su pokazali kako najvišu razinu interleukina 17 A imaju ispitanici kod kojih steroidi ne djeluju, zatim ostali ispitanici oboljeli od astme, dok su najmanju razinu imali zdravi ispitanici. Vitamin D je značajno smanjio proizvodnju ovog interleukina u sve tri skupine i na taj način povećao djelovanje steroida kod ispitanika s astmom. Dobiju li i druge studije iste rezultate, vitamin D bi pomogao oboljelima koji su rezistentni na terapiju steroidima, ali bi i smanjio doze koje su učinkovite.

Smjernice za unos hrane i dodataka prehrani

U usporedbi sa zdravim osobama, kod astmatičara je zabilježena niža razina vitamina D i folata, kao i vitamina B6, a određene studije su pokazale i nisku razinu antioksidansa poput beta-karotena, vitamin C i E te elemenata u tragovima i to cinka, selena, likopena i koenzima Q10. Studija kineskih znanstvenika iz 2012. godine je pokazala kako uzimanje tih nutrijenata u obliku dodatka prehrani može povisiti razinu ovih nutrijenata u plazmi i smanjiti oksidativni stres. Dodatnu korist oboljeli od astme mogu imati od uzimanja omega – 3 masnih kiselina EPA i DHA.

Oboljelima od astme savjetuje se pridržavati principa pravilne prehrane odnosno konzumirati obilje svježeg voća i povrća, mahunarki i orašastih plodova, a izbjegavati procesiranu hranu bogatu trans masnim kiselinama i šećerom. Zabranjena je konzumacija sladoleda i izrazito hladnih pića koja mogu iritirati dišne puteve. Također, hranu bi trebalo rasporediti u manje obroke tijekom dana, a izbjegavati obilne obroke jer pritisak u želucu može smetati dijafragmi. Ukoliko određena hrana pogoršava simptome bolesti tada se treba provesti eliminacijska dijeta odnosno izbacivati iz prehrane namirnice koje štetno djeluju. Iako su mlijeko i mliječni proizvodi često optuživani da pogoršavaju simptome bolesti, za to nema čvrstih dokaza, a potpuno izbjegavanje ove skupine namirnica se može negativno odraziti na status kalcija, ali i proteina u prehrani.