Ukoliko dohranu započinjete zimi, tikvica kao ljetna namirnica, nije idealan odabir, te bi možda bilo zgodnije početi s batatom, mrkvom, pastrnjakom ili jabukom.

Nakon razdoblja isključivog dojenja ili hranjenja bebe adaptiranim mlijekom, dolazi vrijeme kada je potrebno početi uvoditi krutu hranu u djetetovu prehranu. Mnogi su roditelji nesigurni kada započeti dohranu, s kojim namirnicama i kako pripremati prve obroke.

Ne treba komplicirati

U osnovi, dohrana nije komplicirana, a strogih pravila nema. Cilj dohrane je upoznati bebu i njezin probavni sustav s različitim namirnicama i jelima kako bi dijete s navršenih godinu dana uživalo u zajedničkim obrocima sa svojom obitelji.

Kada započeti?

Odgovor na pitanje kada početi bebi davati kašice nije jednoznačan. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje do šestog mjeseca, međutim, ova je preporuka nastala 2000-ih na temelju tada dostupnih istraživanja. Pokazalo se kako djeca koja su isključivo dojena 6 mjeseci imaju niži rizik od smrtnosti uslijed gastrointestinalnih infekcija u usporedbi s djecom koja su dojena samo 3 mjeseca, a uz dojenje je uvedena i druga hrana. Međutim, radi se istraživanjima u nerazvijenim zemljama te je pitanje koliko se njihova iskustva mogu primijeniti u našim uvjetima života. Smjernice Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) sugeriraju kako uvođenje krute i tekuće hrane uz majčino ili adaptirano mlijeko treba provesti ne ranije od djetetova 17. tjedna života i ne kasnije od 26. tjedna života. Drugim riječima, slijedite li smjernice Svjetske zdravstvene organizacije i počnete s kašicama nakon djetetovih šest mjeseci života, prema ESPGHAN smjernicama već kasnite. Jedan od razloga zašto je važno na vrijeme početi s dohranom jest taj što su djetetove zalihe željeza potrošene, te ono mora početi unositi namirnice bogate željezom. Majčino mlijeko siromašno je željezom te dohrana mora zadovoljiti više od 90 posto djetetovih potreba za željezom. Kašnjenje s dohranom znači i kasnije uvođenje mesa kao najboljeg izvora željeza u prehrani, što dijete može dovesti u rizik od nedostatka željeza u organizmu.

Je li bitno započinje li se voćem ili povrćem?

Neki roditelji gaje strah da dijete neće prihvatiti okus povrća ukoliko njegove prve kašice budu one voćne. Međutim, taj je strah neutemljen, a prve kašice neka budu od sezonskih namirnica i po mogućnosti iz provjerenog uzgoja. Ukoliko dohranu započinjete zimi, tikvica kao ljetna namirnica, nije idealan odabir, te bi možda bilo zgodnije početi s batatom, mrkvom, pastrnjakom ili jabukom.

Kalendar dohrane

Prema novim smjernicama, tablice, koje kazuju u kojem mjesecu djetetova života smijemo uvesti koju namirnicu, nisu više aktualne. Primjerice, ne moramo čekati da dijete navrši deset mjeseci pa da mu ponudimo plavu ribu već to možemo učiniti puno ranije.  Ali, s druge strane, takve nam tablice mogu poslužiti kao ideja što pripremiti djetetu te nam daju uvid koje su namirnice lakše probavljive i samim time bolje prilagođene djetetu koje je tek na početku svog puta dohrane. Također, u tablicama dohrane možemo naići na namirnice koje nisu iz našeg podneblja poput amaranta ili chia sjemenki, pa se ponekad roditelji pitaju trebaju li i te namirnice davati svome djetetu. Amarant je jedna od bezglutenskih namirnica bogatih željezom, a chia sjemenke su sjajan izvor mnogih korisnih nutrijenata, međutim, ukoliko ove namirnice nisu dio roditeljskog jelovnika, nije nužno da se one moraju naći na djetetovom jelovniku.

Što s alergenima?

Uvođenje alergena ne treba odgađati, no s njima  treba biti oprezan pogotovo ako su u djetetovoj obitelji prisutni alergičari, međutim, ne moramo čekati da dijete navrši godinu dana da bismo mu dali bjelanjak jaja, već to možemo učiniti primjerice kad dijete navrši sedam mjeseci, pa čak i ranije, ako smo ranije krenuli s dohranom. No i dalje je mudro dati prvo manju količinu, u prvom dijelu dana te pratiti reakciju. Također, nije naodmet uvoditi visoko alergene namirnice dva do tri dana za redom kao jedinu novu namirnicu u djetetovu jelovniku.

Kravlje mlijeko također može biti alergen, ali to nije glavni razlog zašto dijete ne bi trebalo piti kravlje mlijeko u velikim količinama prije prvog rođendana. Kravlje mlijeko nepovoljno utječe na status željeza u organizmu. No male količine kravljeg mlijeka u prehrani dojenčeta su prihvatljive primjerice u palačinkama ili grizu.

Med u prehranu dojenčadi ne bismo trebali uvoditi prije prvog rođendana zbog potencijalne kontaminacije sporama bakterije Clostridium botulinum. Naime, bakterijske spore mogu se namnožiti u bebinim crijevima i proizvoditi toksin koji sprječava komunikaciju između živaca i mišića, a to može dovesti do paralize ili prestanka disanja. Odraslima takve spore ne mogu naškoditi, no kod dojenčadi njihov unos može bit izuzetno opasan.

Kao što ne bi trebalo kasniti s dohranom, tako ne bi trebalo kasniti niti s uvođenjem glutena u prehranu. Preporuča se uvesti gluten ne prije četvrtog mjeseca te ne kasnije od sedam mjeseci djetetova života, a uvođenje glutena u ovom vremenskom razdoblju smanjuje rizik od celijakije, dijabetesa tipa 1 i alergije na pšenicu.

Hranjenje prema metodi beba vođa dohrane

Beba vođa dohrane (Baby-led weaning) je koncept dohrane dojenčadi koji se pojavio prije desetak godina, a umjesto pasiranja hrane i hranjenja dojenčadi žlicom, ova metoda sugerira kako bi se djeca s navršenih šest mjeseci života mogla sama hraniti komadićima kuhane hrane. Pobornici ovog koncepta tvrde kako ovakav način prehrane dojenčadi potiče zdrave prehrambene navike kasnije u životu, no znanstveni dokazi još uvijek nedostaju. Mane ovog načina prehrane su potencijalni rizik od gušenja te potencijalni nedostatak željeza u prehrani i nedovoljan energetski unos.

Zaključak

Kad je pitanju prehrana dojenčadi, najvažnije je slijediti znakove njihove spremnosti i razvoja te kombinirati različite pristupe dohrani, a ne robovati određenom konceptu. Također, važno je djetetu nuditi svježe pripremljenu hranu, no ukoliko dijete nije odmah pojelo pripremljen obrok, u redu je ponuditi mu obrok i par sati nakon njegove pripreme.