Anksiozni poremećaji – 7. dio

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja (kao što su recimo feokromocitom ili hipertiroidizam), anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnom tvari/lijekom (npr. droga ili izlaganje nekom toksinu)….

Generalizirani anksiozni poremećaj

Da bismo postavili dijagnozu generaliziranog anksioznog poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji potrebno je zadovoljiti sljedeće dijagnostičke kriterije:  

  1. prisutna je pretjerana anksioznost i zabrinutost koje se javljaju većinu dana unazad 6 mjeseci zbog raznih događaja ili aktivnosti
  2. osoba otežano kontrolira zabrinutost
  3. anksioznost i zabrinutost povezani su s tri (ili više) od sljedećih simptoma 
  •   nemir ili osjećaj napetosti ili osjećaj osobe da je «na rubu»
  •   brzo umaranje
  •   teškoće koncentriranja
  •   razdražljivost
  •   mišićna napetost
  •   poremećaji spavanja (teškoće prilikom usnivanja ili spavanja, ili nemirno spavanje)
  •   anksioznost, zabrinutost ili navedeni tjelesni simptomi uzrokuju klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja

      4. ove se smetnje ne mogu pripisati fiziološkim učincima psihoaktivne tvari (npr. drogi, lijeku) ili drugom zdravstvenom stanju (npr. hipertiroidizam).
      5.  ove se smetnje ne mogu bolje objasniti drugim psihičkim poremećajem

Važno je napomenuti da su intenzitet, trajanje ili učestalost kojom se pojavljuju navedena anksioznost ili zabrinutosti nesukladni stvarnosti. Osoba vrlo teško kontrolira svoju zabrinutost i ne može spriječiti takve uznemirujuće misli da ju ometaju u funkcioniranju. Također, osoba stalno mijenja svoj fokus zabrinutosti, ali gotovo uvijek oko nečega brine.

Kod velikog broja osoba javljaju se i tjelesni simptomi kao što su mučnina, znojenje, proljevaste stolice, pojačana podražljivost koja uključuje ubrzan puls, pretjerano trzanje, vrtoglavica, nedostatak zraka, iako su obično blažeg intenziteta nego kod npr. paničnog poremećaja.

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja (kao što su recimo feokromocitom ili hipertiroidizam), anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnom tvari/lijekom (npr. droga ili izlaganje nekom toksinu). Također ovom poremećaju može nalikovati socijalni anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, posttraumatskih stresni poremećaj i poremećaj prilagodbe, ali isto tako depresivni, bipolarni i psihotični poremećaji.

Važno je razlikovati ovaj poremećaj od anksioznosti koja nije patološka. Patološka anksioznost u sklopu ovog poremećaja je pretjerana i značajno utječe na sve aspekte osobnog funkcioniranja, dugotrajnija je, naglašenija, uzrokuje veću patnju i često nema uzroka. S druge strane, nepatološka anksioznost nije pretjerana, osoba ima osjećaj da su problemi i taj osjećaj rješivi i može odgoditi tu zabrinutost kada se jave problemi koji imaju veći prioritet.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]