Anksiozni poremećaji – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja (kao što su recimo feokromocitom ili hipertiroidizam), anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnom tvari/lijekom (npr. droga ili izlaganje nekom toksinu)….

Generalizirani anksiozni poremećaj

Da bismo postavili dijagnozu generaliziranog anksioznog poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji potrebno je zadovoljiti sljedeće dijagnostičke kriterije:  

  1. prisutna je pretjerana anksioznost i zabrinutost koje se javljaju većinu dana unazad 6 mjeseci zbog raznih događaja ili aktivnosti
  2. osoba otežano kontrolira zabrinutost
  3. anksioznost i zabrinutost povezani su s tri (ili više) od sljedećih simptoma 
  •   nemir ili osjećaj napetosti ili osjećaj osobe da je «na rubu»
  •   brzo umaranje
  •   teškoće koncentriranja
  •   razdražljivost
  •   mišićna napetost
  •   poremećaji spavanja (teškoće prilikom usnivanja ili spavanja, ili nemirno spavanje)
  •   anksioznost, zabrinutost ili navedeni tjelesni simptomi uzrokuju klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja

      4. ove se smetnje ne mogu pripisati fiziološkim učincima psihoaktivne tvari (npr. drogi, lijeku) ili drugom zdravstvenom stanju (npr. hipertiroidizam).
      5.  ove se smetnje ne mogu bolje objasniti drugim psihičkim poremećajem

Važno je napomenuti da su intenzitet, trajanje ili učestalost kojom se pojavljuju navedena anksioznost ili zabrinutosti nesukladni stvarnosti. Osoba vrlo teško kontrolira svoju zabrinutost i ne može spriječiti takve uznemirujuće misli da ju ometaju u funkcioniranju. Također, osoba stalno mijenja svoj fokus zabrinutosti, ali gotovo uvijek oko nečega brine.

Kod velikog broja osoba javljaju se i tjelesni simptomi kao što su mučnina, znojenje, proljevaste stolice, pojačana podražljivost koja uključuje ubrzan puls, pretjerano trzanje, vrtoglavica, nedostatak zraka, iako su obično blažeg intenziteta nego kod npr. paničnog poremećaja.

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja (kao što su recimo feokromocitom ili hipertiroidizam), anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnom tvari/lijekom (npr. droga ili izlaganje nekom toksinu). Također ovom poremećaju može nalikovati socijalni anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, posttraumatskih stresni poremećaj i poremećaj prilagodbe, ali isto tako depresivni, bipolarni i psihotični poremećaji.

Važno je razlikovati ovaj poremećaj od anksioznosti koja nije patološka. Patološka anksioznost u sklopu ovog poremećaja je pretjerana i značajno utječe na sve aspekte osobnog funkcioniranja, dugotrajnija je, naglašenija, uzrokuje veću patnju i često nema uzroka. S druge strane, nepatološka anksioznost nije pretjerana, osoba ima osjećaj da su problemi i taj osjećaj rješivi i može odgoditi tu zabrinutost kada se jave problemi koji imaju veći prioritet.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?