Mislite li da je to samo anksiozno-depresivni poremećaj ili vodi nečemu težemu? 

Imam 26 godina i zensko sam.
Prosle godine u srpnju mi je dijagnosticiran anksiozno-depresivni poremecaj. Iz cista mira neka nervoza,besmislenost. Imam predivnu djevojcicu i supruga,ali sam imala uzasno djetinjstvo. Bila sam na 10 mg elicee, no javile su mi se i opsesivne/prisilne misli i psihijatrica mi je promijenila terapiju-fevarin od 100 mg.. nakon nekog vremena psihoterapije i fevarina bilo mi je ok i sad sam opet “pala”. Nista se nije dogodilo za takav pad raspolozenja.. jednostavno mi je svaki dan sve napornije bilo raditi po kuci.. Svakakve ruzne misli,da cu poludjeti,poceti halucinirati,dobiti nekakve sumanute ideje,uzasan osjecaj besmisla i razmisljanje mozda sam ja u pravu i stvarno nista nema smisla (iako znam da nisam i da je to bolest).. Svi moguci simptomi anksioznosti.. zabrinutost,strepnja od 0-24, pesimizam.
Inace mama mi ima zadnjih 7 godina shizoafektivni poremecaj pa sam preopterecena tim svime sto je ona prosla pa nekako mislim da ce i mene to “stici”. Mozda su takva razmisljanja i dio tog okp-a s kojim se borim. Nikako se ne mogu opustiti. Stalno ocekujem nesto lose i kao da mi nikada nece biti bolje. I otkuda toliki osjecaj besmisla ?
Jucer sam bila na kontroli i psihijatrica mi je dala kao terapiju pola fevarina,znaci 50 mg i pola elicee ujutro,5 mg..
Inace,od pocetka nikako da se ustabili to moje raspolozenje. Jedan dan sam bolje,pa opet losije. I sad je stvarno lose.
Mislite li da je to samo anksiozno-depresivni poremecaj ili vodi necemu tezemu?

28.2.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

iz navedenog ne bih posumnjala na neke druge smetnje. No, preporučila bih Vam da se uključite u psihoterapijsko liječenje kako biste upravo sve ove situacije ne samo iz sadašnjeg života, već i iz djetinjstva, kao i osjećaje vezane uz njih, na pravi način proradili i ugradili u svoju prošlost.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?