Usamljenost i mentalni poremećaji, 2. dio

Određena istraživanja ukazuju na tzv. “epidemiju usamljenosti”, a podaci govore kako je prisutna kod približno ¼ do 1/3 osoba, što je značajan udio. Kao posljedice se mogu javiti depresivni i anksiozni simptomi, a kod nekih čak i suicidalna promišljanja. Usamljenost ima negativan učinak i na naše tjelesno zdravlje pa može dovesti do pojave hipertenzije, oslabljenog imunološkog sustava te češćih upalnih procesa. Neki na žalost počinju pribjegavati autodestruktivnim načinima u pokušaju nošenja s tim osjećajem konzumirajući psihoaktivne tvari, alkohol, uz postupno razvijanje drugih vrsta ovisnosti kao što su kockanje ili prekomjerno korištenje interneta. S druge strane istraživanja pokazuju kako upravo pretjerano korištenje interneta dovodi do osjećaja usamljenosti jer osoba reducira komunikaciju s članovima obitelji, manje je socijalno aktivna pa stoga je naravno manji i broj osoba s kojima komunicira.

Osjećaj koji je suprotan od osjećaja usamljenosti jest osjećaj povezanosti. Povezanost  dovodi do toga da nam je život interesantniji, ali puno je važnije to što je ključan za naše preživljavanje.

Zbog čega je usamljenost u tolikoj mjeri prisutna u današnjem vremenu? S jedne strane naš način života uključuje brojne obaveze, stalnu užurbanost, fokus na uspjehe i izvanjske vrijednosti, a s druge strane potiče se razvoj individualizma što sve više dovodi do slabljenja tog važnog osjećaja povezanosti te razvoja i „uvlačenja“ osjećaja usamljenosti i praznine. Pandemija koja uključuje potrebu fizičkog distanciranja otežala je mogućnost ranijeg načina održavanja kontakata. Fizička i emocionalna povezanost s drugima predstavljaju jedan od temelja u održavanju mentalne ravnoteže. Britanska je vlada pokrenula, a potom su je slijedile japanska i australska vlada, prevenciju usamljenosti smatrajući kako se radi o jednom od važnijih javnozdravstvenih prioriteta. No, da usamljenost nije problem samo osoba starije životne dobi kod kojih su prisutnija različita ograničenja, narušeno zdravlje i gubici bliskih osoba, ukazuje podatak kako jedna od četiri mlade osobe rođene nakon 1999. godine uopće nema bliskih prijatelja. Povećanje usamljenosti kod mladih osoba, najčešće je kod onih koji češće koriste društvene mreže.  Jedan dio njih iskazuje kako im upravo socijalne interakcije predstavljaju izvor stresa. Uglavnom su to sramežljive i introvertirane osobe.  

Ono što se može savjetovati kao samopomoć u borbi protiv usamljenosti jest prepoznavanje i verbaliziranja svojih osjećaja, ulaganje u postojeće odnose, osvještavanje da nismo sami u svojoj usamljenosti. Pomaže također ako usporimo, provodimo više vremena u prirodi, volontiramo. Ono što ne treba raditi jest ulaganje u površne odnose, pretvarati se da je sve u redu. Također je korisno vježbati, primjenjivati tehnike disanja, planirati, smijati se, prepoznati što je pod našom kontrolom, a prihvatiti ono što nije. Ako je problem dugotrajniji i izraženiji, potražite stručnu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Samoća

Usamljenost i mentalni poremećaji

Usamljenost se odnosi na situaciju kada smo sami i na osjećaj da nam nedostaje druga osoba ili osobe. Radi se o osjećaju koji proizlazi iz naše subjektivne percepcije, a može uključivati osjećaj tuge ili melankolije jer osoba za koju bismo željeli da je s nama, odsutna je ili je iz nekog razloga nema. Možemo se osjećati […]

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Poremećaj

Da li mi za prvu pomoć možete reći da li je ovo znak da postoji poremećaj štitnjače?

Poremećaj

Generalizirani anksiozni poremećaj

Generalizirani anksiozni poremećaj jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja, a karakterizira ga stalni doživljaj neodređenog straha i iščekivanje da će se dogoditi nešto loše.

Poremećaj

Poremećaji srčanog ritma, molila bih vas mišljenje!

Opsesivno-kompulzivni

Opsesivno-kompulzivni poremećaj – učestalost i klinička slika

Opsesivno-kompulzivni poremećaj je jedan od najčešćih psihijatrijskih poremećaja, a njegova učestalost u općoj populaciji je 2 do 3%. Najčešće počinje oko 20-te godine života, s podjednakom učestalošću kod žena i muškaraca.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?