Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal of Environmental Research and Public Health).

Ispitanici su bili u dobi od 45 do 85 godina, a praćeni su tijekom 20 godina ili do svoje smrti. Podaci ispitanika su uzimani početno u periodu od 2012-2014 godine, tijekom faze praćenja 82015-2018) te u dva navrata tijekom pandemije (travanj-svibanj 2020 i rujan-prosinac 2020). Praćeni su sociodemografski čimbenici, varijable vezane uz zdravstveno stanje, socijalna iskustva i čimbenike te stresore vezane uz COVID-19, koji su mjereni u jesen 2020. godine.

Ne samo što su osobe koje su već ranije imale depresiju bile pod 4 puta većim rizikom za ponovnim razvojem depresije, već su češće imali depresiju oni koji su nedavno imali depresivnu epizodu. Također su pod većim rizikom bile osobe koje žive same.

Oko 13% ispitanika koji ranije nisu imali depresiju razvili su depresivni poremećaj tijekom pandemije. 45.2% ispitanika s poviješću depresije imalo je depresiju u vrijeme ispitivanja u jesen 2020. godine, kao i polovina ispitanika (58.2%) koji su nedavno imali depresivnu epizodu.

Žene su češće imale depresivnu epizodu u jesen 2020 godine, neovisno o tome da li su ranije imale depresiju ili ne. Među onima koji su imali povijest depresije, najmlađi (u dobi 50-59) i najstariji (u dobi 90-96) pacijenti bili su pod najvećim rizikom.

Izloženost bilo kojem od stresora vezanih uz COVID-19 (zdravlje, izvori prihoda, obiteljski konflikti, drugi obiteljski problemi i briga za zdravlje) bili su povezani s prisustvom depresije u jesen 2020. godine. Postojanje obiteljskog konflikta i depresije bili su najznačajniji i kod osoba bez povijesti ranije depresije i s ranijom depresijom.

Stoga se kao jednom od preporuka smatra praćenje i liječenje pacijenata koji su liječeni zbog depresije, kao i uključivanje u grupe podrške i veću socijalizaciju što bi smanjilo osjećaj usamljenosti i socijalne izolacije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Anksiozno depresivni poremećaj

Koristim terapiju za anksiozno depresivni poremećaj. Kako da se s jedne terapije odviknem i pređem na drugu?

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]

Psihijatrija

Smanjuje li empatija osjećaj boli?

Liječnici koji pokazuju empatiju prema svojim pacijentima mogu utjecati na njihov sniženi osjećaj boli. Istraživanje objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences proveo je tim na čelu s neuroznanstvenikom Dan-Mikael Ellingsenom iz Osla. Tijekom istraživanja korištena je funkcionalna magnetska rezonanca i napravljene su snimke 20 pacijenata koji su imali problema s kroničnom boli. Tijekom […]