Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije.

Robert Waldinger, sadašnji voditelj ove iznimne studije, sa su-autorom Marc Schulzom, objavio je knjigu Dobar život: Lekcije iz svjetski najdulje znanstvene studije o sreći.

Praćenje ove ogromne populacije tijekom više od osam desetljeća, studija je ukazala na čimbenike koji su u najvećoj mjeri povezani s osjećajem blagostanja i sreće. Neki od autorovih glavnih koncepata prikazani su kako slijedi.  

Najvažniji čimbenici

Kod najsretnijih ispitanika bila su prisutna dva glavna zajednička čimbenika tijekom svih 85 godina, a to su briga o svom zdravlju i održavanje bliskih i ispunjavajućih odnosa s drugima.  Djeluje očito da je dobro zdravlje temeljno za dobar život. No, donekle je iznenađujuće, istraživači smatraju kako su dobri odnosi najznačajniji prediktor zdravlja i sreće tijekom procesa starenja.

Nedovoljan profesionalni uspjeh

Ako je samo on prisutan, ne garantira sreću, premda može donijeti puno gratifikacije. Studija je pokazala da oni koji su najsretniji, nisu bili izolirani. Najsretnije osobe su poštovale i njegovale bliske odnose. Razina edukacije i kulturna osviještenost, koja je obično viša kod onih s višim primanjima, bila je također važan čimbenik u usvajanju zdravih navika, kao i za bolju dostupnost brige za zdravlje.

Socijalne vještine  

Usamljenost se sve češće prisutna i predstavlja izazov u nošenju sa stresnim situacijama. Jedna od osnovnih stvari jest imati nekoga s kim si možemo dati oduška. Stoga ova studija preporuča procjenu kako pronaći, osnažiti i proširiti odnose. To se naziva održavanje socijalnih poveznica i poput tjelovježbe, također zahtjeva stalnu praksu. Prijateljstva i odnosi zahtijevaju redovnu posvećenost.

Sreća nije stalna

Društvene mreže uvijek prikazuju pozitivnu stranu tuđih života i sugeriraju kako je život bezbrižan. Ipak, istina je da je svačiji život opterećen poteškoćama i izazovima. Socijalne vještine pridonose otpornosti.

Studija je pokazala kako se dobre stvari događaju onima koji su odustali od promjena, a dobre stvari su se dogodile kada su ih najmanje očekivali. Studija ističe značaj socijalnih vještina i potrebe da uvijek njegujemo odnose kako bismo postali zdraviji, kako bismo prevladali teške životne periode i postigli željenu sreću.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

CT

Hoću li zbog CT-a imati posljedice na moje zdravlje?

Dobroćudne promjene

Stucco keratoze

Nakon ljeta i sezone sunčanja određene kožne promjene mogu biti izražene i uočljivije. Razlog tome je što zdrava i nepromijenjena koža tamni pod utjecajem ultraljubičastih zraka dok promijenjena koža može postati svjetlija ili tamnija. Promjene na nogama u obliku malenih svijetlih točkica na potkoljenicama ponekad se viđaju u odraslih osoba na potkoljenicama i nazivaju se […]

Gluten free

Proso kao zvijezda 2023. godine

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2023. godinu Međunarodnom godinom prosa kako bi se povećala svijest o zdravstvenim prednostima ove drevne žitarice koja je postala popularna zbog svojih iznimnih nutritivnih vrijednosti. Proso podrazumijeva skupinu žitarica koje pripadaju obitelji trava. Postoji oko 600 različita vrsta prosa koje se međusobno razlikuju po boji, obliku i vrsti. U […]

Belupo

Izmjerite svoje zdravlje uz Belupo

Pozivamo Vas na Belupovo tradicionalno mjerenje zdravlja ČUVAJMO ZDRAVLJE ZAJEDNO, koje će se održati u subotu, 6. svibnja, od 9 do 12 sati u Koprivnici na glavnom koprivničkom trgu.

Bezvrijednost

Iz stanja potpune sreće brzo dođem do stanja bezvrijednosti, tuge i očaja. Kako izbjeći ta loša stanja?

COVID-19

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]