Generalizirani anksiozni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Generalizirani anksiozni poremećaj jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja, a karakterizira ga stalni doživljaj neodređenog straha i iščekivanje da će se dogoditi nešto loše.

Ovakva pojava anksioznosti razlikuje se od normalne reakcije na svakodnevne stresore po tome je kronična, traje dulje vremena i preplavljujućeg je intenziteta.

Radi pojačane aktivnosti autonomnog živčanog sustava javljaju se i tjelesni simptomi uključujući: pojačano znojenje, drhtanje ili tresavicu, ubrzan rad srca, osjećaj nedostatka zraka, otežano disanje, nelagodu u prsima, suha usta, proljev, mučninu, vrtoglavicu, osjećaj nestabilnosti ili ošamućenosti, strah od gubitka kontrole, strah od smrti, neizmjenične valove vrućine i topline u tijelu, osjećaj napetosti i uznemirenosti, mravinjanja u tijelu, napetost u mišićima, otežano gutanje, pojavu „knedle” u grlu, smetnje koncentracije.

Kod generaliziranog anksioznog poremećaja ne pojavljuju se „napadi panike“, već osoba ne može prestati razmišljati i stalno se iznova prisjećati različitih stvari koje ju brinu. Ponekad se čini kao da takve misli uopće nisu prisutne, no razlog je tome što prevladava osjećaj tjeskobe.

Takve osobe pretjerano brinu oko svega, sklone su uvijek očekivati katastrofični ishod, a svaki događaj predstavlja im razlog za zabrinutost. Dan im prolazi u pretjeranoj brizi i napetosti, iako su poticaji minimalni. Osjećaj tjeskobe može varirati tijekom dana ili postoje određeni dani kada se osoba osjeća „bolje“ ili „lošije“. U blažim slučajevima osoba uspijeva održati socijalno i radno funkcioniranje, a iako ne izbjegava određene situacije, ipak ima poteškoća u ispunjavanju najjednostavnijih dnevnih aktivnosti.

Učestalost javljanja ovog poremećaja u općoj populaciji je oko 5%, a dva puta je češći kod žena. Početak je obično u ranoj dobi, a simptomi se mogu razvijati polaganije nego u drugim anksioznim poremećajima.

Uzroci ovog poremećaja još su uvijek nedovoljno poznati, no uključuju promjene neurotransmitora (serotonina, dopamina i noradrenalina), genetske i okolinske (gubitak bliske osobe, pojava bolesti, stres) čimbenike i crte ličnosti.

Prije postavljanja konačne dijagnoze liječnik mora razlučiti da li se radi o psihičkim ili tjelesnim problemima. Važno je također identificirati eventualno istovremeno postojanje drugih poremećaja (npr. alkoholizma, depresije i dr.) koji u tom slučaju imaju prednost u liječenju. Određene tjelesne bolesti također mogu izazvati anksioznost, a najčešći su gastroezofagealni refluks (GERD), srčane bolesti, hipotireoza i menopauza. 

Generalizirani anksiozni poremećaj najčešće se liječi kombinacijom medikamenata i kognitivno-bihevioralne terapije. Od lijekova se koriste benzodiazepini koji imaju umirujuće, anksiolitičko djelovanje i antidepresivi (najčešće buspiron, venlafaksin, sertralin, paroksetin, escitalopram i citalopram). Primjena medikamenata neće izliječiti anksiozni poremećaj, no može ga staviti pod kontrolu.

Psihoterapija ima važnu ulogu u liječenju. Kognitivno-bihevioralna terapija je vrlo korisna u liječenju ovog poremećaja, a važne su i tehnike relaksacije. Terapija pomaže da se osoba ne osjeća anksiozno čitavo vrijeme, no uvijek postoji sklonost da takva osoba ponovo postane anksiozna, osobito u novim stresnim situacijama. Kako bi se umanjile anksiozne smetnje preporuča se izbaciti ili smanjiti konzumaciju proizvoda koji sadrže kofein te redovita tjelovježba.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]