Opsesivno-kompulzivni poremećaj – učestalost i klinička slika

Opsesivno-kompulzivni poremećaj je jedan od najčešćih psihijatrijskih poremećaja, a njegova učestalost u općoj populaciji je 2 do 3%. Najčešće počinje oko 20-te godine života, s podjednakom učestalošću kod žena i muškaraca.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj – učestalost i klinička slika:

Može se javiti i u znatno ranijoj dobi. Uz ovaj poremećaj često se istovremeno javljaju i drugi poremećaji, posebice depresija i socijalna fobija. Opsesije su neželjene ideje, slike ili impulsi koji se uporno ponavljaju, a osoba ih doživljava kao „neželjene“. Kompulzije su ponavljajuća stereotipna ponašanja ili radnje koja se moraju provoditi prema određenim pravilima. Izvršavanjem tih radnji osoba pokušava smanjiti svoj osjećaj nelagode i tjeskobe, no prilikom provođenja samih radnji ne osjeća nikakav užitak niti na kraju dobiva osjećaj da taj „zadatak“ može završiti ili ispuniti.

Jedna skupinu čine bolesnici s opsesijama o prljavštini i zarazi, a njihovi se rituali obično odnose na kompulzivno pranje i izbjegavanje zaraženih predmeta. Drugu skupinu čine bolesnici s patološkim brojanjem i kompulzivnim provjeravanjem, dok se u trećoj skupini nalaze opsesivni bolesnici bez kompulzija. Neki bolesnici (naziva ih se „hrčci“) ne mogu ništa baciti zbog različitih strahovi vezanih uz čin bacanja. Kod većine su istovremeno prisutne opsesije i kompulzije.

Posljedica opsesivnih misli obično su kompulzivni rituali koji uključuju npr. pretjerano provjeravanje, pranje ili brojanje. Kompulzivnim ritualima pokušava se smanjiti osjećaj tjeskobe, no osoba koja provodi te rituale osjeća kao da ih čini pod prisilom. Rituali su različiti, a uključuju provjeravanje, pranje, brojenje, ponavljanje, izbjegavanje te općenito težnju savršenstvu. Takve osobe brinu zbog prljavštine ili zaraze i silno se trude izbjeći ih. Stalno provjeravaju da li su npr. ostavili upaljeno glačalo ili štednjak ili otključana vrata.

Usprkos stalnim provjerama, njihova se sumnja ne smanjuje, nego se ponekad i povećava, a pokušaj da ritualima kontroliraju svoju tjeskobu često dovede do suprotnog ishoda – rituali na kraju „kontroliraju“ oboljelu osobu. Npr. ako su rituali vezani uz opsesiju nečistoćom, radnje pranja ruku počinju se sve više ponavljati.

Kako opsesije često uključuju zabrinutost o tome da bi se nekoga moglo ozlijediti (npr. da bi nekako mogli skriviti nesreću) ili strah od kontaminacije, osoba izbjegava situacije u kojima bi se nešto takvo moglo dogoditi. Od rituala najčešći su potreba za ponavljanim provjeravanjem stvari, dodirivanjem stvari, brojanjem, razmišljanja da će se bližnjima učiniti neko zlo ili nametanja misli koje su zabranjene osobnim vjerskim uvjerenjima, preokupiranost redom i simetrijom, gomilanje nepotrebnih stvari, itd. Osobe s agresivnim mislima i porivima strahuju od njih i velik dio vremena provode kontrolirajući ih, no ne sprovode ih u stvarnosti. Smatra se da se u podlozi većine opsesija nalazi osjećaj srama i potreba za cjelovitošću.

Ranije se smatralo kako je ovaj poremećaj prilično rijedak, no razlog tome bilo je nedovoljno poznavanje i prepoznavanje simptoma, a oboljeli su često tajili svoje smetnje i nisu tražili stručnu pomoć. Budući da su osobe zahvaćene ovim poremećajem svjesne besmislenosti svog ponavljajućeg ponašanja i nametajućih misli, to su dodatni razlozi koji dovode do odgođenog traženja stručne pomoći.

Prema nekim istraživanjima, prosječna odgoda je 17 godina, što jasno oslikava težinu ovog problema. Ovaj poremećaj obično ima kroničan i progresivan tijek, a uvodni simptomi mogu biti teško prepoznatljivi. Postoje slučajevi kada se simptomi pojave iznenada, nakon što su potaknuti određenim stanjima (trauma glave, infekcija, itd). 

Važno je poremećaj razlikovati od karakteristika ličnosti (npr. pretjerana pedantnost ili perfekcionizam) jer se kod ovog poremećaja radi o ozbiljnim i teškim smetnjama koje osobu onesposobljuju u svakodnevnom funkcioniranju (npr. svakodnevno satima pere ruke). Važno je razlikovati „rituale“ zdravih osoba (npr. provjera prije izlaska iz kuće da li je glačalo isključeno) od rituala oboljelih jer se kod ovog poremećaja rituali nastavljaju ponavljati iako zapravo predstavljaju ozbiljno ometanje života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ličnost

Borim se poremećajem ličnosti, moram odmah na liječenje. Savjet, molim!

Poremećaj

Usamljenost i mentalni poremećaji, 2. dio

Određena istraživanja ukazuju na tzv. “epidemiju usamljenosti”, a podaci govore kako je prisutna kod približno ¼ do 1/3 osoba, što je značajan udio. Kao posljedice se mogu javiti depresivni i anksiozni simptomi, a kod nekih čak i suicidalna promišljanja. Usamljenost ima negativan učinak i na naše tjelesno zdravlje pa može dovesti do pojave hipertenzije, oslabljenog […]

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Anksiozni poremećaj

Kompulzivno kupovanje – ovisnost modernog doba

Preokupiranost kupovanjem, kao i popratni impulsi i ponašanje, uzrokuju značajne posljedice, koje utječu na socijalno i radno funkcioniranje ili rezultiraju financijskim problemima, a ne događaju se za vrijeme manije (faza u okviru bipolarnog afektivnog poremećaja).

Miris

Imam poremećaj okusa i mirisa, što da radim?

Poremećaj

Generalizirani anksiozni poremećaj

Generalizirani anksiozni poremećaj jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja, a karakterizira ga stalni doživljaj neodređenog straha i iščekivanje da će se dogoditi nešto loše.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]