Dijagnosticiranje i liječenje depresije kod djece i adolescenata

Depresija je jedan od najčešćih i najstarije poznatih psihičkih poremećaja. Zbog svoje složenosti može se očitovati u promjenama gotovo svih psihičkih i mnogobrojnih tjelesnih funkcija.

Depresija je jedan od najčešćih i najstarije poznatih psihičkih poremećaja. Zbog svoje složenosti može se očitovati u promjenama gotovo svih psihičkih i mnogobrojnih tjelesnih funkcija te duboko zadire u socijalno funkcioniranje oboljelih. Sve veća proširenost i često prisutne ozbiljne posljedice depresije čine je jednim od važnijih poremećaja s javnozdravstvenog gledišta.

Dijagnosticiranje i liječenje depresije zahtjeva sveobuhvatan pristup koji uključuje rano prepoznavanje, dobru dijagnostičku i diferencijalno dijagnostičku procjenu, prepoznavanje vodećih simptoma kliničke slike, procjenu suicidalnog rizika, što raniji početak liječenja, individualno planiranje različitih postupaka liječenja, izbor oblika liječenja , te plan prevencije ponovnog javljanja depresivne epizode.

U dječjoj dobi depresija se gotovo podjednako javlja kod dječaka i djevojčica. Smatra se da se poslije 10 godine života taj omjer mijenja u korist djevojaka koje u adolescentnom razdoblju iskazuju veću učestalost javljanja depresije.

Prema postojećim klasifikacijskim sustavima kriteriji za postavljanje dijagnoze depresivnog poremećaja jednaki su i za odrasle i djecu i adolescente, mada se klinička slika depresije kod djece i adolescenata razlikuje i često je obilježena problemima u ponašanju , agresivnošću, ljutnjom i somatskim simptomima. Ovisno o razvojnoj fazi očitovanje depresije je različito.

Mala i mlađa školska djeca izgledaju žalosno, usporenih su pokreta,često su usamljena. Kod manje djece depresija je često prikrivena somatskim smetnjama kao što su bol u trbuhu , glavobolje. Takva djeca gotovo uvijek izgledaju nesretno i tužno. Inhibirani su u igri, često traže kontakt, imaju napade plača ili bijesa. Često su prisutni noćni strahovi, noćna mokrenja i općenito poremećaji sna i apetita.

Preadolescenti često ne priznaju da su depresivnog raspoloženja već se žale da im je dosadno ili da nisu zainteresirani za uobičajene aktivnosti.
Iritiranost , socijalno povlačenje i nesposobnost suočavanja i sa najmanjim frustracijama kao i pokazivanja ljutnje su često prisutni. Takvadjeca mogu se žaliti na lošu koncentraciju i pažnju i počinju postizati lošiji školski uspjeh.

U adolescenciji očitovanje depresije sve je sličnije onom u odrasloj dobi uz određene specifičnosti. Depresivni adolescenti se često žale na apatiju i nedostatak energije. Poremećaj sna i apetita su mnogo češći. Može se javiti nedostatak apetita ili obrnuto, pretjeran unos hrane. Teškoće snivanja i često buđenje noću mogu činiti adolescenta iscrpljenim tijekom dana, a isto tako se može javiti pojačana dnevna pospanost. Depresivni adolescenti mogu početi uzimati alkohol ili druga sredstva ovisnosti u želji da im bude bolje. Često su razdražljivi i impulzivni. Imaju osjećaj uzaludnosti i besperspektivnosti. U težim slučajevima prisutne su suicidalne misli i parasuicidalno ponašanje. Sve skupa često dovodi do lošijeg školskog uspjeha i socijalnog povlačenja.

Za dijagnosticiranje depresije kod mladih važno je znati da mnoge razvojne poteškoće koje sama adolescencija stavlja pred mladu osobu mogu u slučaju neuspjeha u njihovom ostvarivanju potaknuti depresiju. Koncept doživljaja vremena i odnos prema budućnosti igra bitnu ulogu u adolescentnim razmišljanjima. Za razliku od odraslih adolescenti nemaju iskustvo da većina stvari, a tako i ono što donosi patnju i bol s vremenom prolazi. Tako neuspjela emocionalna veza može u doživljaju adolescenta značiti osudu na doživotnu usamljenost, a loša ocjena potpuni akademski neuspjeh. Ovakav još uvijek u potpunosti ne formiran doživljaj vremena nosi sa sobom za adolescenciju karakterističan osjećaj urgentnosti koji uz manjak umjerenosti često vodi u rizične odluke i postupke.

Mnoga istraživanja o depresivnosti u razvojnoj dobi ukazuju na visoku učestalost javljanja depresije i ostalih psihičkih poremećaja. Depresija je povezana sa javljanjem poremećaja ponašanja, anksioznim poremećajem, opsesivno kompulzivnim poremećajem, problemima učenja, hiperkinetičkim poremećajem i poremećajima prehrane.

U liječenju depresivnih poremećaja kod djece i adolescenata koriste se različite psihoterapijske tehnike,psihosocijalne intervencije, a ukoliko je potrebno antidepresivni lijekovi. Edukacija i savjetovanje roditelja je važan aspekt bilo koje vrste tretmana pri čemu je važno roditeljima objasniti utjecaj depresije na obiteljsko, školsko i socijalno funkcioniranje.

Najčešće je potrebna kombinacija različitih terapijskih intervencija koja se određuju planom liječenja za svakog pacijenta pojedinačno. U slučajevima blagih ili umjerenih depresivnih simptoma preporuča se započeti liječenje psihoterapijom i psihoedukacijom. Ukoliko ne dođe do poboljšanja ili ako se radi o težim oblicima depresije preporuča se u terapiju uvesti antidepresive iz skupine SSRI – selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina od kojih se neki mogu koristiti u dječjoj i adolescentnoj dobi (sertralin, fluoksetin, fluvoksamin, escitalopram). Prilikom primjene lijekova potrebno je dobro poznavati i poštovati specifičnosti primjene lijekova u dječjoj i adolescentnoj dobi. Važno je dobro poznavati fiziološke karakteristike dječjeg organizma kao i psihološke karakteristike dječje i adolescentne dobi , što se posebno odnosi na pitanje kako djetetu dati informaciju o djelovanju lijeka ali i dobiti povratnu informaciju o promjenama ili mogućim nuspojavama koje lijek izaziva što je bitno u procjeni doziranja i duljine uzimanja lijekova.

Depresija utječe na cjelokupno funkcioniranje djece i adolescenata i izvor je teških psihičkih, a ponekad i tjelesnih patnji te je bolno iskustvo za obitelj oboljele djece i adolescenata i stoga je važno da što ranije bude prepoznata i adekvatno liječena.

Pravovremenim postavljenjem dijagnoze i primjenom integrativnog terapijskog pristupa postiže se veći terapijski uspjeh te se smanjuje mogućnost ponavljanja depresivnih epizoda i kronificiranje depresivnog poremećaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Bordetella pertussis

Hripavac – koliko je opasan i kako se zaštititi?

Proteklih tjedana i mjeseci u našoj zemlji svjedočimo pojavi većeg broja oboljelih od hripavca. Oboljela djeca su uglavnom grupirana u sredinama s niskim stopama procijepljenosti. Hripavac je iznimno opasan za novorođenčad i malu dojenčad koja mogu razviti ozbiljne i životno ugrožavajuće komplikacije ove bolesti. Što je hripavac? Hripavac (kukurikavac, magareći kašalj) je vrlo zarazna bolest […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Djeca

Imam vrlo “kratak fitilj”, brzo dođem iz stanja sretne osobe do stanja vrlo iznervirane osobe. trebam li razgovarati sa stručnom osobom?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?