Dnevna pospanost kod opstruktivne apneje u spavanju

Autori Zee, Strohl i Strollo navode kako je apneja u spavanju učestala u svojoj pojavnosti, dobi češća je kod muškaraca (u dobi između 50 i 70 godina zastupljena je kod 17% muškaraca i 9% žena). Oko 425 miliona ljudi u dobi između 30 i 69 godina diljem svijeta pate od umjerene do teške opstruktivne apneje u spavanju.

Ovaj poremećaj je učestao, često neprepoznat, kronični poremećaj spavanja. Kod ovog se poremećaja radi o multifaktorijelnoj patofiziologiji, a nosi sa sobom povećan morbitet i mortalitet. Najučestaliji je kod sredovječnih i starijih odraslih osoba. Do postavljanja dijagnoze mogu proći godine.

Kod ovog poremećaja jedan od značajnih problema predstavlja povećana dnevna pospanost.

U tretmanu ovog poremećaja koriste uređaji CPAP što je skraćenica od “continuous positive airway pressure”. U prijevodu s engleskog jezika to znači “kontinuirani pozitivni tlak u dišnim putovima”. Radi se o obliku ventilacije s pozitivnim tlakom u dišnim putovima. Pri tome se na gornji dišni put kontinuirano primjenjuje konstantna razina tlaka iznad atmosferskog tlaka.

Ovaj pozitivni tlak ima svrhu prevenirati kolaps gornjih dišnih putova koja se događa kod opstruktivne apneje u snu. Ovaj uređaj dovodi zrak do maske koja se stavlja preko nosa kako bi se pomoglo konzistentnom disanju i uglavnom predstavlja prvu liniju terapije za apneju u snu. Ova metoda liječenja je učinkovita, no nedovoljan utjecaj na dnevnu pospanost (posebno kod osoba imaju neki tjelesni ili psihički komorbiditet – dijabetes, hipertenziju, depresiju) može rezultirati neredovitim korištenjem aparata.

Važno je također razlučiti da li se možda radi o neko drugom poremećaju, kao što su sindrom nemirnih nogu, kronična deprivacija spavanja, nedijagnosticirana narkolepsija ili idiopatska hipersomnija. Također je važno isključiti druge moguće uzroke dnevne pospanosti – depresiju, lošu higijenu spavanja, itd.

Osim uređaja za spavanje, od metoda se koristi kognitivno-bihevioralna terapija koja uključuje edukaciju o spavanju i hipersomniji, strukturiranje dnevnih i noćnih aktivnosti, regulaciju emocija i stilova suočavanja, socijalnu podršku, itd.

Ako su istovremeno prisutne druge tjelesne ili psihičke važno ih je dijagnosticirati i stabilizirati. Dodatni problem predstavlja pitanje sigurnog upravljanja motornim vozilima, što adekvatnim liječenjem može staviti problem povećane dnevne pospanosti pod kontrolu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Opstruktivna apneja

Opstruktivna apneja u snu i rano propadanje kognitivnih funkcija, 2. dio

Na naknadna dva testiranja, ispitanici koji su pokazali oštećenja lošije su uspijevali identificirati emocije na licima koja su bila kompjuterski generirana. Oni koji su imali blagi OSA oblik imali su bolje rezultate u ovom zadatku u odnosu na one s teškim OSA oblikom, ali rijetko su bili lošiji u odnosu na zdrave ispitanike. Dr Rosenzweig […]

Apneja

Apneja – CPAP uređaj

kognitivne funkcije

Opstruktivna apneja u snu i rano propadanje kognitivnih funkcija

Novija istraživanja upućuju kako opstruktivna apneja u snu (OSA) može biti povezana s ranim kognitivnim padom kod muškaraca srednje dobi. Pilot studija provedena u King’s College u Londonu pokazuje kako su ispitanici s teškom OSA iskusili pogoršanje u egzekutivnom funkcioniranju, no isto tako u socijalnom i emocionalnom prepoznavanju u odnosu na zdrave ispitanike. Glavni rizični […]

Apneja

Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 2. dio

Dijagnoza OSAS-a se postavlja na osnovu prisutnih simptoma i znakova bolesti, primjenom određenih upitnika koje ispunjavaju bolesnici, a na osnovu kojih mogu ustanoviti da li imaju rizik od OSA (npr. „Berlinski upitnik“ koji ima 3 kategorije pitanja. Ukoliko su odgovori pozitivni u 2 ili više kategorija, radi se o visokorizičnoj osobi za OSA). U cilju […]

Prekid sna

Prekid sna – što je uzrok tome?

Apneja

Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 1. dio

Apneja je prekid disanja u trajanju dulje od 10 sekundi. Hipopneja je smanjeno strujanje zraka u dišnom sustavu dulje od 10 sekundi. Oba poremećaja su povezana s poremećajem spavanja, hipoksijom, hemodinamskim promjenama i aktivacijom simpatičkog živčanog sustava. Sindrom opstruktivne apneje u spavanju (OSAS) nastaje kao posljedica kolapsa ždrijela tijekom spavanja što uzrokuje opstrukciju gornjih dišnih […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]