Mentalno zdravlje i ratna kriza, 1. dio

Krizne situacije, posebice svojom dugotrajnošću (sada bilježimo ulazak u treću godinu pandemije, a ne zaboravimo i potrese te ozbiljne posljedice do kojih su doveli), izazivaju značajno psihološko opterećenje i iscrpljenje. O posljedicama se puno i dugo piše, govori i upozorava. Nova situacija ratne  krize u mnogima je izazvala osjećaj nezaštićenosti, bespomoćnosti, nesigurnosti, straha, tjeskobe, tuge poteškoće sa spavanjem ili rastresenost. Kod nekih osoba su se javile i neke tjelesne tegobe u vidu lupanja srca, glavobolje, probavnih smetnji.

Krizne situacije u većoj ili manjoj mjeri narušavaju našu životnu i svakodnevnu rutinu, predstavljajući izvor frustracije, no istovremeno nas konfrontiraju sa spoznajom u kolikoj mjeri naši vlastiti životi, životi naših bližnjih pa i naša sigurnost postaju ozbiljno ili indirektno ugroženi. Ponekad se suočavamo s time ozbiljno prvi put, a ponekad takve situacije mogu pobuditi sjećanja na neka ranije događanja u kojima smo proživjeli i preživjeli neku od sličnih ugroza. Osobe koje su proživjele Domovinski rat mogu ponovo u svojim mislima i osjećajima ponovo proživljavati bolna sjećanja, kao što se mogu probuditi neka sjećanja koja su dugo vremena bila „uspavana“ ili izbrisana iz sjećanja. Mogu reagirati većom tjeskobom ili panikom nego što primjereno realnoj situaciji, zbog svojih ranijih strahova. Također se može dogoditi da dugo trajanje i preplavljivanje dovedu do značajne emocionalne emocionalnosti i gubitka kapaciteta za suosjećanje s drugima, a ponekad i do toga da zanemarimo čak i vlastitu sigurnosti, vjerujući kako se ipak ništa strašno niti opasno ne može dogoditi.  

Sve navedene reakcije moguće su u kriznim situacijama. Važan je način kako se nosimo s njima i koliko su ti načini primjereni na naše funkcioniranje i našu okolinu. Stoga se u pronalaženju tih načina treba voditi pokušajem pronalaženja strategije što bolje prilagodbe, što uključujuće konstruktivne metode koje čuvaju naše mentalno i tjelesno zdravlje te nam omogućuju „obnavljanje“ naših unutarnjih kapaciteta. U sklopu toga nužno je izbjegavati neprimjerene strategije koje mogu imati dodatne negativne posljedice po naše zdravlje, kao što su pojačana konzumacija duhanskih proizvoda, alkohola, psihoaktivnih tvari, no isto tako i samoinicijativno korištenje lijekova za smirenje ili povećanje doza već propisanih lijekova na svoju ruku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]