Mentalno zdravlje i ratna kriza, 1. dio

Krizne situacije, posebice svojom dugotrajnošću (sada bilježimo ulazak u treću godinu pandemije, a ne zaboravimo i potrese te ozbiljne posljedice do kojih su doveli), izazivaju značajno psihološko opterećenje i iscrpljenje. O posljedicama se puno i dugo piše, govori i upozorava. Nova situacija ratne  krize u mnogima je izazvala osjećaj nezaštićenosti, bespomoćnosti, nesigurnosti, straha, tjeskobe, tuge poteškoće sa spavanjem ili rastresenost. Kod nekih osoba su se javile i neke tjelesne tegobe u vidu lupanja srca, glavobolje, probavnih smetnji.

Krizne situacije u većoj ili manjoj mjeri narušavaju našu životnu i svakodnevnu rutinu, predstavljajući izvor frustracije, no istovremeno nas konfrontiraju sa spoznajom u kolikoj mjeri naši vlastiti životi, životi naših bližnjih pa i naša sigurnost postaju ozbiljno ili indirektno ugroženi. Ponekad se suočavamo s time ozbiljno prvi put, a ponekad takve situacije mogu pobuditi sjećanja na neka ranije događanja u kojima smo proživjeli i preživjeli neku od sličnih ugroza. Osobe koje su proživjele Domovinski rat mogu ponovo u svojim mislima i osjećajima ponovo proživljavati bolna sjećanja, kao što se mogu probuditi neka sjećanja koja su dugo vremena bila „uspavana“ ili izbrisana iz sjećanja. Mogu reagirati većom tjeskobom ili panikom nego što primjereno realnoj situaciji, zbog svojih ranijih strahova. Također se može dogoditi da dugo trajanje i preplavljivanje dovedu do značajne emocionalne emocionalnosti i gubitka kapaciteta za suosjećanje s drugima, a ponekad i do toga da zanemarimo čak i vlastitu sigurnosti, vjerujući kako se ipak ništa strašno niti opasno ne može dogoditi.  

Sve navedene reakcije moguće su u kriznim situacijama. Važan je način kako se nosimo s njima i koliko su ti načini primjereni na naše funkcioniranje i našu okolinu. Stoga se u pronalaženju tih načina treba voditi pokušajem pronalaženja strategije što bolje prilagodbe, što uključujuće konstruktivne metode koje čuvaju naše mentalno i tjelesno zdravlje te nam omogućuju „obnavljanje“ naših unutarnjih kapaciteta. U sklopu toga nužno je izbjegavati neprimjerene strategije koje mogu imati dodatne negativne posljedice po naše zdravlje, kao što su pojačana konzumacija duhanskih proizvoda, alkohola, psihoaktivnih tvari, no isto tako i samoinicijativno korištenje lijekova za smirenje ili povećanje doza već propisanih lijekova na svoju ruku.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika