Mentalno zdravlje i ratna kriza, 2. dio

Reći ćemo malo i o tome na koji sve način možemo emocionalno reagirati i kako se nositi s tim često izrazito neugodnim i uznemirujućim osjećajima.

Spomenula sam već da dugotrajna prilagodba na stres iscrpljuje naše emocionalne kapacitete, stalno se povećano luči adrenalin i naš je organizam na stalnom oprezu – posljedica je osjećaj unutarnje ispražnjenosti. Kada se osjećamo uplašeno i bespomoćno voljeli bismo da možemo nešto poduzeti i vratiti osjećaj kontrole u svoj život. Premda su neke stvari izvan naše kontrole (i to je važno prihvatiti), postoje i neke stvari koje možemo učiniti (npr. prikupljati pomoć ili sami potražiti pomoć kada je to potrebno). S neizvjesnošću se nosimo na različite načine, no ne preporučuje se pretjerano i cjelodnevno izlaganje vijestima ili zanemarivanje vlastitih obaveza ili aktivnosti. Pa tako i stalno suosjećanje s drugima u konačnici dovodi do osjećaja otupjelosti ili preplavljenosti.

Ono što možemo učiniti kako bismo pomogli sebi jest održavanje vlastite strukture, redovnih aktivnosti i kratkoročnih ciljeva. Krizne situacije nisu najbolje vrijeme za donošenje naglih odluka ili velikih promjena.

Izvori informiranja trebaju biti pouzdani, uz spomenuto ograničeno izlaganje novim informacijama.

Ne treba zanemariti aktivnosti koje inače provodimo i volimo, koje nas vesele i ispunjavaju. Nastojte se baviti uobičajenim aktivnostima i aktivnostima koje volite.

Održavajte kontakte s važnim i bliskim osobama, podržite jedni druge, kada je moguće pronađite i nove izvore podrške.

Svakako njegujte zdrave stilove života – zdravo se hranite, odmarajte, spavajte, boravite u prirodi, održavajte tjelovježbu. Preporučuje se sve metode relaksacije kap što su autogeni trening, vježbe disanja, meditacija, opuštajuća glazba.

Nadasve izbjegavajte konzumacija alkohola i drugih psihoaktivnih tvari, duhana, samoinicijativno uzimanje lijekova.

Ako ništa od navedenog nije dovoljno za suzbijanje osjećaja tjeskobe, depresivnog raspoloženja ili problema sa spavanjem, svakako potražite stručnu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Antidepresivi i debljanje – molim savjet

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Postoji li neki kviz kojim bi se mogao dijagnosticirati određeni poremećaj?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]