Mentalno zdravlje i ratna kriza, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Reći ćemo malo i o tome na koji sve način možemo emocionalno reagirati i kako se nositi s tim često izrazito neugodnim i uznemirujućim osjećajima.

Spomenula sam već da dugotrajna prilagodba na stres iscrpljuje naše emocionalne kapacitete, stalno se povećano luči adrenalin i naš je organizam na stalnom oprezu – posljedica je osjećaj unutarnje ispražnjenosti. Kada se osjećamo uplašeno i bespomoćno voljeli bismo da možemo nešto poduzeti i vratiti osjećaj kontrole u svoj život. Premda su neke stvari izvan naše kontrole (i to je važno prihvatiti), postoje i neke stvari koje možemo učiniti (npr. prikupljati pomoć ili sami potražiti pomoć kada je to potrebno). S neizvjesnošću se nosimo na različite načine, no ne preporučuje se pretjerano i cjelodnevno izlaganje vijestima ili zanemarivanje vlastitih obaveza ili aktivnosti. Pa tako i stalno suosjećanje s drugima u konačnici dovodi do osjećaja otupjelosti ili preplavljenosti.

Ono što možemo učiniti kako bismo pomogli sebi jest održavanje vlastite strukture, redovnih aktivnosti i kratkoročnih ciljeva. Krizne situacije nisu najbolje vrijeme za donošenje naglih odluka ili velikih promjena.

Izvori informiranja trebaju biti pouzdani, uz spomenuto ograničeno izlaganje novim informacijama.

Ne treba zanemariti aktivnosti koje inače provodimo i volimo, koje nas vesele i ispunjavaju. Nastojte se baviti uobičajenim aktivnostima i aktivnostima koje volite.

Održavajte kontakte s važnim i bliskim osobama, podržite jedni druge, kada je moguće pronađite i nove izvore podrške.

Svakako njegujte zdrave stilove života – zdravo se hranite, odmarajte, spavajte, boravite u prirodi, održavajte tjelovježbu. Preporučuje se sve metode relaksacije kap što su autogeni trening, vježbe disanja, meditacija, opuštajuća glazba.

Nadasve izbjegavajte konzumacija alkohola i drugih psihoaktivnih tvari, duhana, samoinicijativno uzimanje lijekova.

Ako ništa od navedenog nije dovoljno za suzbijanje osjećaja tjeskobe, depresivnog raspoloženja ili problema sa spavanjem, svakako potražite stručnu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]