Reći ćemo malo i o tome na koji sve način možemo emocionalno reagirati i kako se nositi s tim često izrazito neugodnim i uznemirujućim osjećajima.

Spomenula sam već da dugotrajna prilagodba na stres iscrpljuje naše emocionalne kapacitete, stalno se povećano luči adrenalin i naš je organizam na stalnom oprezu – posljedica je osjećaj unutarnje ispražnjenosti. Kada se osjećamo uplašeno i bespomoćno voljeli bismo da možemo nešto poduzeti i vratiti osjećaj kontrole u svoj život. Premda su neke stvari izvan naše kontrole (i to je važno prihvatiti), postoje i neke stvari koje možemo učiniti (npr. prikupljati pomoć ili sami potražiti pomoć kada je to potrebno). S neizvjesnošću se nosimo na različite načine, no ne preporučuje se pretjerano i cjelodnevno izlaganje vijestima ili zanemarivanje vlastitih obaveza ili aktivnosti. Pa tako i stalno suosjećanje s drugima u konačnici dovodi do osjećaja otupjelosti ili preplavljenosti.

Ono što možemo učiniti kako bismo pomogli sebi jest održavanje vlastite strukture, redovnih aktivnosti i kratkoročnih ciljeva. Krizne situacije nisu najbolje vrijeme za donošenje naglih odluka ili velikih promjena.

Izvori informiranja trebaju biti pouzdani, uz spomenuto ograničeno izlaganje novim informacijama.

Ne treba zanemariti aktivnosti koje inače provodimo i volimo, koje nas vesele i ispunjavaju. Nastojte se baviti uobičajenim aktivnostima i aktivnostima koje volite.

Održavajte kontakte s važnim i bliskim osobama, podržite jedni druge, kada je moguće pronađite i nove izvore podrške.

Svakako njegujte zdrave stilove života – zdravo se hranite, odmarajte, spavajte, boravite u prirodi, održavajte tjelovježbu. Preporučuje se sve metode relaksacije kap što su autogeni trening, vježbe disanja, meditacija, opuštajuća glazba.

Nadasve izbjegavajte konzumacija alkohola i drugih psihoaktivnih tvari, duhana, samoinicijativno uzimanje lijekova.

Ako ništa od navedenog nije dovoljno za suzbijanje osjećaja tjeskobe, depresivnog raspoloženja ili problema sa spavanjem, svakako potražite stručnu pomoć.