Ovisnost o alkoholu je najčešća bolest ovisnosti s teškim zdravstvenim, obiteljskim, radnim i socijalnim posljedicama…

Ovisnost o alkoholu je najčešća bolest ovisnosti s teškim zdravstvenim, obiteljskim, radnim i socijalnim posljedicama. Zahvaća sve ljude bez obzira na dob,spol,obrazovanje ili socijalni status. Ipak,češća je u muškaraca nego u žena,mada podaci posljednjih godina pokazuju da žene sve više piju. Broj žena ovisnica o alkoholu raste brže od ukupnog porasta broja ovisnika o alkoholu.
Osobe ovisne o alkoholu pokazuju visoki udio komorbidnih psihičkih poremećaja.
Česta je povezanost i preklapanje ovisnosti o alkoholu i drugih psihičkih poremećaja koji mogu biti u podlozi pijenja ili se razvijaju kao posljedica prekomjernog pijenja ili se očituju istovremeno (komorbiditet). Alkohol se najčešće zlorabi kao sredstvo za otklanjanje napetosti,neraspoloženja i nesanice u “samomedikacijske svrhe” što može dovesti do zlouporabe i ovisnosti o alkoholu i pogoršati anksioznost i depresivnost sve do jasnih psihičkih poremećaja.
Ovisnost o alkoholu i depresija često se isprepliću u raznim kombinacijama. Depresija može biti pokretač ovisnog načina pijenja alkohola,može se pojaviti tijekom ovisnosti o alkoholu,zatim u fazama apstinencije te u kriznim životnim situacijama ili kao posljedica uvida u alkoholizam i prateće posljedice (depresija zbog uvida). U mnogim slučajevima depresija je sekundarna u odnosu na ovisnost o alkoholu. Međutim,u jednog dijela osoba koje piju alkohol depresija je primarna i neposredno ih predisponira za razvoj ovisnosti o alkoholu ili već postojeću ovisnost o alkoholu pogoršava.
Na komorbiditet utječu specifični genetski i okolinski čimbenici kao što su disfunkcija serotonina, pozitivna obiteljska anamneza,traume u djetinjstvu, rani početak pušenja duhana,pijenja alkohola i zlouporaba drugih sredstava ovisnosti. Prema istraživanjima stopa koincidencije depresije i ovisnosti o alkoholu iznosi 50%.Sve više autora smatra da se depresija kod alkoholičara javlja kao posljedica pijenja, a kod žena je obrnuto,odnosno one piju jer su depresivne. Epidemiološke studije pokazuju da alkoholizam prethodi depresiji (primarni alkoholizam) u 78 % muškaraca, a depresija prethodi zlouporabi ili ovisnosti o alkoholu čak u 66 % žena, a kod 48,5% žena ovisnih o alkoholu je ustanovljena depresija. Oko 80% alkoholičara barem jedanput u životu ima period s intenzivnim simptomima depresije. Od tog broja 1/3 njih ima simptome velikog depresivnog poremećaja. Depresivni simptomi su uobičajeni tijekom apstinencije od alkohola. Klinička istraživanja ukazuju da se značajna razina depresije javlja tijekom početka liječenja među stacionarnim pacijentima s problemima pijenja,ali se ona poboljšava tijekom prvih tjedana apstinencije.
Prema istraživanjima suicidalni rizik i stopa suicida je veća u ovisnika o alkoholu (od 8 do 21%) nego u općoj populaciji. Već i jednokratno pijenje alkohola utječe na povećanje broja suicida vezano uz povećanu impulzivnost i slabljenje kontrole nad opasnim ponašanjem. Ako je uz ovisnost o alkoholu prisutna i depresija suicidalni rizik je svakako i veći.
Komorbidni psihički poremećaji liječe se istodobno s liječenjem ovisnosti o alkoholu i mogu se liječiti samo kada je pacijent u trijeznom stanju. Mnogobrojne studije pokazuju slabe prognoze i dulje trajanje liječenja kod ovisnika o alkoholu s komorbidnim psihičkim poremećajima. Osobe ovisne o alkoholu bilo sa ili bez komorbiditeta imaju niz psihosocijalnih poteškoća te zahtijevaju integrativni pristup liječenja.
Liječenje depresije u komorbiditetu s ovisnošću o alkoholu zahtjeva u prvom redu prestanak pijenja i uspostavljanje apstinencije od alkohola. Farmakoterapija se započinje anksioliticima,ali zbog adiktivnog potencijala benzodiazepina i individualne sklonosti alkoholičara za razvoj ovisnosti,nakon nekoliko dana ili tjedana treba ih postupno isključiti iz terapije. Ponekad simptomi depresije nestaju zajedno sa simptomima apstinencijske krize te se u tom slučaju ne provodi liječenje depresije. Međutim ,ukoliko depresivni simptomi perzistiraju ili ako se njihov intenzitet povećava provodi se terapija antidepresivima i stabilizatorima raspoloženja prema uobičajenim načelima liječenja uz grupne i individualne psihoterapije te socioterapijske metode liječenja.
Brojne studije ukazuju na povoljno djelovanje antidepresiva u liječenju ovisnika o alkoholu, prvenstveno njihov povoljan utjecaj na smanjenje žudnje za alkoholom i jačanje motivacije za dužom apstinencijom. Istraživanja SIPPS-a pokazala su umjerenu ili čak značajnu redukciju i simptoma ovisnosti i simptoma depresije.
Depresivni bolesnik teško prihvaća prestanak pijenja,a neliječena depresija ubrzava i pogoršava tijek ovisnosti o alkoholu s predvidljivo negativnim ishodom. Stoga je iznimno važno u liječenju ovisnosti o alkoholu prepoznati komorbidni depresivni poremećaj i adekvatno ga liječiti kako bi se postigao potpuniji uspjeh u liječenju radi poboljšanja zdravlja i cjelokupnog funkcioniranja.