Ovisnost o alkoholu i depresija

Ovisnost o alkoholu je najčešća bolest ovisnosti s teškim zdravstvenim, obiteljskim, radnim i socijalnim posljedicama…

Ovisnost o alkoholu je najčešća bolest ovisnosti s teškim zdravstvenim, obiteljskim, radnim i socijalnim posljedicama. Zahvaća sve ljude bez obzira na dob,spol,obrazovanje ili socijalni status. Ipak,češća je u muškaraca nego u žena,mada podaci posljednjih godina pokazuju da žene sve više piju. Broj žena ovisnica o alkoholu raste brže od ukupnog porasta broja ovisnika o alkoholu.
Osobe ovisne o alkoholu pokazuju visoki udio komorbidnih psihičkih poremećaja.
Česta je povezanost i preklapanje ovisnosti o alkoholu i drugih psihičkih poremećaja koji mogu biti u podlozi pijenja ili se razvijaju kao posljedica prekomjernog pijenja ili se očituju istovremeno (komorbiditet). Alkohol se najčešće zlorabi kao sredstvo za otklanjanje napetosti,neraspoloženja i nesanice u “samomedikacijske svrhe” što može dovesti do zlouporabe i ovisnosti o alkoholu i pogoršati anksioznost i depresivnost sve do jasnih psihičkih poremećaja.
Ovisnost o alkoholu i depresija često se isprepliću u raznim kombinacijama. Depresija može biti pokretač ovisnog načina pijenja alkohola,može se pojaviti tijekom ovisnosti o alkoholu,zatim u fazama apstinencije te u kriznim životnim situacijama ili kao posljedica uvida u alkoholizam i prateće posljedice (depresija zbog uvida). U mnogim slučajevima depresija je sekundarna u odnosu na ovisnost o alkoholu. Međutim,u jednog dijela osoba koje piju alkohol depresija je primarna i neposredno ih predisponira za razvoj ovisnosti o alkoholu ili već postojeću ovisnost o alkoholu pogoršava.
Na komorbiditet utječu specifični genetski i okolinski čimbenici kao što su disfunkcija serotonina, pozitivna obiteljska anamneza,traume u djetinjstvu, rani početak pušenja duhana,pijenja alkohola i zlouporaba drugih sredstava ovisnosti. Prema istraživanjima stopa koincidencije depresije i ovisnosti o alkoholu iznosi 50%.Sve više autora smatra da se depresija kod alkoholičara javlja kao posljedica pijenja, a kod žena je obrnuto,odnosno one piju jer su depresivne. Epidemiološke studije pokazuju da alkoholizam prethodi depresiji (primarni alkoholizam) u 78 % muškaraca, a depresija prethodi zlouporabi ili ovisnosti o alkoholu čak u 66 % žena, a kod 48,5% žena ovisnih o alkoholu je ustanovljena depresija. Oko 80% alkoholičara barem jedanput u životu ima period s intenzivnim simptomima depresije. Od tog broja 1/3 njih ima simptome velikog depresivnog poremećaja. Depresivni simptomi su uobičajeni tijekom apstinencije od alkohola. Klinička istraživanja ukazuju da se značajna razina depresije javlja tijekom početka liječenja među stacionarnim pacijentima s problemima pijenja,ali se ona poboljšava tijekom prvih tjedana apstinencije.
Prema istraživanjima suicidalni rizik i stopa suicida je veća u ovisnika o alkoholu (od 8 do 21%) nego u općoj populaciji. Već i jednokratno pijenje alkohola utječe na povećanje broja suicida vezano uz povećanu impulzivnost i slabljenje kontrole nad opasnim ponašanjem. Ako je uz ovisnost o alkoholu prisutna i depresija suicidalni rizik je svakako i veći.
Komorbidni psihički poremećaji liječe se istodobno s liječenjem ovisnosti o alkoholu i mogu se liječiti samo kada je pacijent u trijeznom stanju. Mnogobrojne studije pokazuju slabe prognoze i dulje trajanje liječenja kod ovisnika o alkoholu s komorbidnim psihičkim poremećajima. Osobe ovisne o alkoholu bilo sa ili bez komorbiditeta imaju niz psihosocijalnih poteškoća te zahtijevaju integrativni pristup liječenja.
Liječenje depresije u komorbiditetu s ovisnošću o alkoholu zahtjeva u prvom redu prestanak pijenja i uspostavljanje apstinencije od alkohola. Farmakoterapija se započinje anksioliticima,ali zbog adiktivnog potencijala benzodiazepina i individualne sklonosti alkoholičara za razvoj ovisnosti,nakon nekoliko dana ili tjedana treba ih postupno isključiti iz terapije. Ponekad simptomi depresije nestaju zajedno sa simptomima apstinencijske krize te se u tom slučaju ne provodi liječenje depresije. Međutim ,ukoliko depresivni simptomi perzistiraju ili ako se njihov intenzitet povećava provodi se terapija antidepresivima i stabilizatorima raspoloženja prema uobičajenim načelima liječenja uz grupne i individualne psihoterapije te socioterapijske metode liječenja.
Brojne studije ukazuju na povoljno djelovanje antidepresiva u liječenju ovisnika o alkoholu, prvenstveno njihov povoljan utjecaj na smanjenje žudnje za alkoholom i jačanje motivacije za dužom apstinencijom. Istraživanja SIPPS-a pokazala su umjerenu ili čak značajnu redukciju i simptoma ovisnosti i simptoma depresije.
Depresivni bolesnik teško prihvaća prestanak pijenja,a neliječena depresija ubrzava i pogoršava tijek ovisnosti o alkoholu s predvidljivo negativnim ishodom. Stoga je iznimno važno u liječenju ovisnosti o alkoholu prepoznati komorbidni depresivni poremećaj i adekvatno ga liječiti kako bi se postigao potpuniji uspjeh u liječenju radi poboljšanja zdravlja i cjelokupnog funkcioniranja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Alkohol

Terapija i alkohol – molim mišljenje

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Diuretsko djelovanje

Kofein nije samo kava

Kofein je prirodna tvar gorkog okusa koja ima stimulacijski učinak u ljudskom organizmu. Prirodno se nalazi u preko 60 biljaka, kao što su zrna kave, listići čaja, plodovi kole, sjemenke kakaa, guarana, biljka mate (Yerba mate). Kofein se može i sintetizirati te se kao takav koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, ali i u […]

Farmakolog

Gdje mogu napraviti alergološko testiranje na lijekove?

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]