Pilot studija koju je provela Viktoriya Nikolova, iz King’s College London, objavljena u JAMA Psychiatry 14.6.2023. (potom ih je prenio Medscape Medical News), navodi kako početno istraživanje bilo usmjereno na mogućnost poboljšanja zdravlja crijevnog trakta putem probiotika što bi moglo poslužiti kao novi put za osnaživanje mentalnog zdravlja i stabilizaciju raspoloženja.

Suplementi probiotika kada se koriste kao dopunska terapija, mogu smanjiti simptome kod pacijenata s depresivnim poremećajem. Navedene rezultate pokazala je pilot studija koja se provodila tijekom 8 tjedana. Uključeni su ispitanici koji su djelomičan odgovor na antidepresive prije nego su im uključeni probiotici, a koje su tijekom liječenja postigli bolje rezultate mjerenjem anksioznosti i depresije u odnosu na one koje su bili na placebu. Istraživači ističu potrebu daljnjeg, opsežnijeg istraživanja.

Kako se razmatraju opcije učinkovitijeg liječenja depresivnog poremećaja posebno kod onih pacijenata koji ne postižu potpunu remisiju liječenjem antidepresivima, proučava se tzv. osovina crijevo-mozak kao ciljanog područja za liječenje depresije. Provedena je meta-analiza 7 randomiziranih kontroliranih studija tijekom 2021 godine i pronađeno je da su probiotici učinkoviti u reduciranju depresivnih simptoma kada se uzimaju uz antidepresive. Studije u ovoj meta-analizi pokazale su nisku stopu adherencije ili nisu istraživale koliko dobro ispitanici toleriraju probiotike.

Nikolova i suistraživači u svojoj pilot studiji uključili su ispitanike iz primarnih i sekundarnih zdravstvenih sustava i putem oglasa. Uključili su 49 odraslih ispitanika s velikim depresivnim poremećajem i s nepotpunim odgovorom na antidepresive (koristili su HAMD-17 skalu).

Half of the participants were randomly assigned to receive a widely available, proprietary, 14-strain blend probiotic supplement, and half received placebo. Both groups took their study drug four times per day during the 8-week trial.

Nakon 4 i nakon 8 tjedana istraživači su procijenili svoje ispitanike pomoću HAMD-17 skale za depresiju, samoocjenske skale za depresiju (IDS) i HAMA skale za anksioznost.

Većina ispitanika (80%) bile su žene prosječne dobi od 32 godine, visoke adherencije za uzimanje lijeka, 97% je uzimalo lijek kako je preporučeno, a nitko nije prijavio nuspojave. U usporedbi s ispitanicima koji su bili na placebu, ispitanici koji su uzimali probiotike imala je veće poboljšanje depresivnih simptoma prema HAMD-17 i IDS skali.

U usporedbi s placebo grupom, ispitanici koji su uzimali probiotike imali su također značajno poboljšanje anksioznih simptoma prema HAMA skali.

U tom smislu mnogi istraživači preporučuju fermentiranu hranu jer mikrobiomsku raznolikost i snižava markere upale.