Samoozljeđivanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema definiciji samozljeđivanje ili namjerno samoozljeđivanje uključuje samozljeđivanje (nanošenje ozljeda) i samootrovanje, te predstavlja namjerno, direktno ozljeđivanje tijela, najčešće bez suicidalne namjere.

Prema definiciji samozljeđivanje ili namjerno samoozljeđivanje uključuje samozljeđivanje (nanošenje ozljeda) i samootrovanje, te predstavlja namjerno, direktno ozljeđivanje tijela, najčešće bez suicidalne namjere. Jedno od najvažnijih pitanja vezano uz samoozljeđivanje jest da li u podlozi postoji suicidalna nakana, te kako barem pokušati predvidjeti taj rizik i ako je moguće izbjeći fatalan ishod. S tim ciljem provedena su brojna istraživanja kao i prikazi slučajeva kako bi se što bolje pokušalo razumjeti faktore koji bi bili protektivni ili rizični kod takvog ponašanja.

Autor William Basco u svom članku navodi da je među tinejdžerima i mlađim odraslim osobama u dobi od 15 do 24 godine, suicid drugi po redu učestalosti uzrok smrti. U nedavnoj studiji pokušalo se istražiti da li je samoozljeđivanje (nefatalno samoozljeđivanje ili samootrovanje koje se javljalo s ili bez suicidalne nakane) moglo predvidjeti budući suicid. Prema nekim studijama učestalost suicida u prvoj godini nakon samoozljeđivanja bila je manja od 1%. Olfson i suradnici  dodatno su istraživali varijable kao što su spol, dob, rasu, etničku pripadnost te kliničku dijagnozu koje bi mogle utjecati na rizik od suicida nakon samoozljeđivanja,

Istraživanje Bascoa pokazala je da su osobe s nefatalnim početnim samoozljeđivanjem većinom bile žene, bjelkinje, adolescentice. Od ukupnog broja ispitanih 35.6% imalo je depresivni poremećaj. Oko 17% mladih osoba koje su se samoozljeđivale imale su barem jedno ponovljeno nefatalno iskustvo samoozljeđivanja tijekom naredne godine. Nekoliko faktora bilo je pozitivno povezano s ponovljenim samoozljeđivanjem, uključujući ženski spol, bipolarni poremećaj, anksiozni poremećaj, ovisnost o psihoaktivnim tvarima, poremećaj ličnosti. U usporedbi s općom populacijom dječje dobi povećan je bio i mortalitet., a najveći je bio u dobnoj skupini adolescenata od 12 do 17 godina.

Istraživanje zaključno navodi da je rizik od suicida kod tinejdžera ili mlađih odraslih osoba povećan nakon nefatalnog samoozljeđivanja. Sugerira se da saznanje o ovim podacima može pomoći u obraćanju pažnje u pružanju pomoći i praćenju populacije pod rizikom.

Prema Bascou ovi podaci upućuju na to da bilo koje samoozljeđivanje, uključujući rezanje, (koje predstavlja jednaku opasnost kao i trovanje) predstavlja rizični faktor.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Farmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Depresija – molim savjet

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Smijem li sama smanjiti dozu lijeka?

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute O rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]