Žalovanje i depresija

Žalovanje je normalna i potrebna reakcija na značajni gubitak ili smrt, a tuga je riječ kojom obično opisujemo osjećaje i reakcije koje pritom doživljavamo.

Pogađa sve ljude te je univerzalna. Žalovanje nalikuje depresiji na mnogo načina. Zajednički su simptomi tuga, gubitak interesa za do tada uobičajene aktivnosti, problemi sa spavanjem, promjene apetita, itd. Proces žalovanja je strogo individualan proces s obzirom na zastupljenost i jačinu znakova te trajanje – premda postoje neke općenite značajke.

U nekih osoba žalovanje počinje odmah pri saznanju o gubitku, u nekih ljudi je odgođeno, u nekih ljudi pak traje kratko, dok u drugih čitav njihov život. Žalovanje prvenstveno ovisi o strukturi osobnosti ožalošćenog, njegovim ranim i kasnijim iskustvima odvajanja i preživjelih gubitaka (smrti). Prema Bowlbyju osobne značajke igraju presudnu ulogu u razumijevanju reakcije na gubitak; spol, godine starosti, stupanj psihičke zrelosti, način na koji izlazimo na kraj sa stresnim situacijama u svakodnevnom životu.

Sa gubitkom osobito teško izlaze na kraj ovisne, granične i narcističke osobnosti. Ipak, žalovanje je znak zdravlja i omogućuje nam prihvaćanje neizlječivih životnih gubitaka. Još je Sigmund Freud, otac psihoanalize, 1917.g. rekao: „Žalovanje nije patološko, ono s vremenom prođe i pokušaj uplitanja u proces nema smisla, čak bi vjerojatno mogao nanijeti štetu:“ Žalovanje je proces, dakle, on traje i omogućuje nam da se polako, u skladu s našim mogućnostima, suočavamo s proživljenim događajem i posljedicama istoga. Nakon prvog šoka i nevjerice, ponekad i negiranja, osobu preplavi velika tuga i osamljenost koju zatim zamjeni ljutnja i depresija. Vrlo je važna podrška obitelji, prijatelja te bliskih osoba kako bi se bol i tuga mogle podijeliti s njima. Nakon toga slijedi prihvaćanje. Prihvaćanje je proces u kojem dolazi do restrukturiranja života osobe.  Gubitak se počinje prihvaćati, a život se nastavlja dalje.

Žalovanje je završeno onda kada možemo misliti bez unutarnje boli o osobi koju smo voljeli i izgubili. Završetak žalovanja obilježen je pronalaženjem stabilnosti, uspostavljanjem novog identiteta i vraćanjem životnih interesa koji se tada prilagođavaju novim okolnostima. Uspješan prijelaz ili završetak žalovanja istovjetan je ozdravljenju i dovodi do rasta i sazrijevanja osobe. Smatra se da proces žalovanja obično traje oko godinu dana.

Izostanak oporavka najčešće je obilježen zaostajanjem na jednoj od faza žalovanja i nemogućnosti prihvaćanja životnih izazova. Sadašnji život doživljava se kao prazan, besmislen te beznadan. Način kako ćemo tugovati i koliko dugo, zapisan je i pohranjen u nama kao otisak iskustva svih naših razdvajanja i svih gubitaka povezanih s ljubavlju i nježnošću – prvenstveno roditelja, da bi bio ponovljen i nanovo proživljen u „novo-starom“ gubitku za nas značajne osobe. Ako je reakcija žalovanja jačeg intenziteta i traje dulje, postoji mogućnost da se razvija depresija. Žalovanje je normalan i zdrav proces, depresija nije. Depresija je bolest jednako kao i povišen tlak ili šećerna bolest. Ako se ne liječi ona može postati bolest koja ugrožava život. Mnoge su rasprave u stručnoj literaturi kad žalovanje postaje depresija, odnosno bolest i kada je i kako trebamo liječiti. Tako je APA (American Psychiatric Association) u novom dijagnostičkom priručniku u kojemu se kao bolest definiraju mnoga stanja za koje je potrebno liječenje ili bolovanje stavila i žalovanje koje se do sada nije nalazilo na popisu  bolesti.

Prema novoj definiciji APA-e koja bi mogla, što se tiče dijagnostike, utjecati i na službeni popis Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pa tako i na ostatak svijeta, žalovanje se pretvara u depresiju, dakle stanje koje je potrebno medicinski tretirati, već nakon dva tjedna. Mnogi njemački i općenito europski liječnici se s ovom definicijom ne slažu.„Tko izuzetno tuguje, formalno ispunjava simptome depresije, no to ne znači da je ta osoba bolesna,“ kažu poznati europski psihijatri i psihoterapeuti. (R.R.) Najveća većina je onih koji se nalaze u žalosti, te bez lijekova i tretmana prebrode smrt voljene osobe ili neki tragičan događaj. Jedan argument protiv stvaranja klasifikacije za “kompliciranu tugu” smatra da to nije jedinstveni mentalni poremećaj. Umjesto toga ona je kombinacija drugih mentalnih poremećaja, kao što su depresija i posttraumatski stresni poremećaj i poremećaj osobnosti, te je se kao takvu tada i terapijski tretira.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]