Bolovi s lijeve strane tijela, trebam li na pregled kod fizijatra?

Poštovani,
već više od godinu dana osjećam čudne bolove na lijevoj strani tijela. Sve je krenulo nakon što sam u siječnju prošle godine imao bubrežne kamence (po prvi put u životu). Nakon terapije spazmexom i infuzijom riješio sam se kristalića u desnom bubregu i nakon toga nisam imao problem s njima. Preventive radi obavio sam detaljne preglede bubrega i svi nalazi su negativni. Nedugo potom počinje mi se javljati bol ispod sredine lijevih rebara. Bol je tupa, najbliži opis je grčenje. Uspjevam prije pandemije obaviti CT abdomena na kojem su primjećeni umnoženi limfni čvorovi u mezenteriju uz blago zamućenje masnog tkiva. Svi ostali unutarnji organi su uredni, bez ikakvih promjena, uredne veličine i strukture. Nakon CT pregleda upućen sam na obradu od strane gastroenerologa. Obavio sam gastroskopiju i kolonoskopiju. Rezultati oba nalaza su negativni, uz malu ulkus koji se liječio Emanerom. Nije nađena prisutnos Heliobakterije. Nakon ovih pregleda, upućen sam na MR snimanje koje sam obavio u lipnju 2020. u KB Dubrava. Nalaz MR je potpuno uredan. NO, moji bolovi ne prestaju. Bol se najčešće pojavljuje tijekom sjedenja ili vožnje automobila ili čak u ležećem položaju na leđima. S vremenom se bol s lijeve strane rebara počinje povremeno šetati od lijeve strane vrata, lijevog pazuha, niz rebreni luk prema leđima do razine srca. Drugi dan ili nekoliko dana poslije bol “se spusti” u dio između lijevog rebra i lijevog kuka, pa niz lijevi gluteus i niz lijevo bedro sa stražnje strane do koljena. I onda opet sve ispočetka. Bol je više neugodna i tupa, nego neizdrživa, ali svakako je konstantno prisutna. Intenzivnije se osjeća u popodnevnim satima, navečer i tijekom noći što otežava san. Lijekovi protiv bolova ne pomažu (ibuprofen, paracetamol, doreta, duodiklo). Kada stojim, hodam ili slično ovaj neugodni osjećaj je manje intenzivan ili ga nema, osim ovog dijela kod gluteus i lijeve stražnje strane bedra.
Nemam dodatnih poteškoća, nisam imao povišenu temperaturu, mučnine, gubitak kilograma, gubitak apetita i slično. Visok sam 178 kg cm i teška 75 kg. Aktivan sam. Normalno funkcioniram u svakodnevnom životu, ali me ti bolovi koji ne prestaju počinju užasno iritirati i zabrinjavati. Liječnik opće prakse, nakon MR pregleda, je rekao da ćemo pričekati s daljnjim razvojem situacije, ali situacije je tu i ne prestaje.
Naravno da je situacija s pandemijom dodatno otežala daljnje pretrage, ali ni sam ne znam kome da se obratim.
Unaprijed se zahvaljujem na Vašem odgovoru.

12.4.2021

Odgovara

prim. Ivan Sunara dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

Poštovani, zahvaljujem na vašem pitanju.

Savjetujem pregled fizijatra i jedan ciklus fiziaklne terapije.

Možda da pokušate s lijekom kji se zove Amytriptilin 10 mg i s tim da ga podižete s 0 mg 1 tjedno do doze od 30 mg.

Navedeni ljek se daje kod dugotrajih bolova kada dođe do centralne senzitivizacije bola u mozgu. Dakle mozak i dalje ima osjeaj da postoji “opasnost” i da se nešto događa u tjelu iako navedeno nema.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Konzervativno (neoperativno) liječenje Kod većine ozljeda meniska nije potrebna hitna operacija. Uglavnom se preporučuje neoperativno liječenje po RICE protokolu. Navedena metoda je učinkovita kod većine sportskih ozljeda, a RICE je kratica za Rest (odmor), Ice (led), Compression (kompresija/pritisak) i Elevation (podizanje). • Odmor Preporuka je odmor od aktivnosti koja je uzrokovala ozljedu. Ponekad je potrebno […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Diferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Simptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Simptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Liječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]