beta blokatori i psorijasa

(Podaci uklonjeni zbog očuvanja privatnosti, op. admina) imam 36god , pijem atenolol pliva vec 15god svako jutro 50mg jednu tabletu, poceo sam piti u vosci na odsluzenju vojnog roka, jer su doktori zapazili tamo da imam ubrzan rad srca i poviseni tlak 160/100 puls 120 , inace sam hipertonicar, panicar, kolerik i nervozan, tremas i adrenalin me puca stalno pogotovo kad sam bio 21god., osjetljiv sam na stres i imam sindrom bjele kute uz sve ostalo, a i bojim se da se ne razbolim,i uvijek umisljam neke simptome bolesti … rekli su mi da imam nepotpuni blok desne grane srca i da to pijem i bice mi dobro….. pijem atenolol, u zadnjih 15god sto ga pijem psorijasa koja je bila neznatna je podivljala i velike povrsine koze su mi zahvacene i oscilira od ljeta do zime slabije i jace… imam i probleme sa potencijom , tlak mi je uredan, puls isto, vodim zdrav zivot nepusim, nepijem , nepijem kavu nejedem masno , slatko, pijem magnezij 400mg tablete i b vitamine…pokusavam odrzavat zdravlje , nisam bas pre cesto posjecivao doktore u hrvatskoj moram priznati ( vjerojatno od straha da ne saznam nesta sto ne zelim saznat a i ignorirajuci doktore samo sam sebi zapustio zube posto nisam isao ni zubaru i kozu i sve ostalo) moja greska velika, i dosao sam u njemacku prije 4mj i radim u njemackoj ,i poslodavac me posalje kod doktora radi psorijase i doktori meni vide psorijasu, i da je imam puno i kazu mi sta pijes od tableta i kazu beta blokatori su problem za psorijasu i potenciju i sve ostalo… i tvrde mi vamo doktori da imaju zamjenski dobar lijek istog djelovanja na moje srce i rad srca kao i tlak kao i atenolol ali druga djelatna tvar??? i nije stetna kao beta blokatori po tim pitanjima koja meni vec 15god stvaraju poteskoce….. i ja sada sam u brizi koji su to zamjenski lijekovi beta blokatorima? kako djeluju? koji je sistem rada ? dali se moze tek tako preci sa jednog lijeka na drugi? i uopce kako to izgleda prelazenje sa jednog lijeka na drugi? i trebam iskrene odgovore na ta pitanja posto vamo u njemackoj doktori ne objasnjavaju a meni taj dio da mi se objasni je bitan i potreban …. dali moze sta lose krenit po moje zdravlje ako zamjenim atenolol? ili mozda neke promjene u radu srca i tlaku? malo me strah svega toga pa bih htio znati sta sve mogu ocekivati i dali da brinem ili ne? i imena djelatne tvari i princip djelovanja tih zamjenskih lijekova? a i dali su dovoljno dobri za mene ? zelja me vuce da se rijesim psorijase makar u jednom djelu , kao i problema sa potencijom isto… ali u isto vrijeme me brine taj dio dali ce sve dobro proci ? pisem vam zato sto se polako rjesvaam strahova i bio sam kod zubara vamo i popravio sve zube, kao i eto kod doktora idem i radim na sebi , i sad sam pred prekretnicom i trebam se suociti sa time ali bih htio se potpuno detaljno upoznati sa svime oko toga pa da ne opterecujem se…. hvala vam puno na razumjevanju …
moja mail adresa za odgovor
(Podaci uklonjeni zbog očuvanja privatnosti, op. admina)

14.2.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Možete imati povjerenje u liječnike u Njemačkoj koji će Vam promijeniti terapiju. Zamjena jednog lijeka s drugim ne bi smjelo uzrokovati nikakve poteškoće. Sigurno je da treba liječiti povišeni krvni tlak s lijekovima koje nazivamo antihipertenzivima. Ovisno o rezultatima dijagnostičkih pertraga, kliničkom pregledu i vrijednostima izmjerenog krvnog tlaka  liječnik će se odlučiti za određeni lijek koji će Vam preporučiti. Lijekovi imaju nuspojave pa tako i beta-blokatori, tako da kod nekih bolesnika treba zamijeniti lijek koji uzrokuje izražene nuspojave. Ne morate biti zabrinuti zbog promjene Vaše terapije i prihvatite promjenu terapije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]